Upravljanje otpadom moglo bi otvoriti 400 tisuća radnih mjesta do 2020.

Puna provedba EU zakonodavstva vezanog uz otpad, Europi bi mogla uštedjeti oko 72 milijarde eura godišnje, povećati godišnje prihode EU sektora upravljanja otpadom i recikliranja za 42 milijarde eura te otvoriti više od 400 tisuća novih radnih mjesta do 2020., piše croenergo.eu.

Ti su podaci navedeni u novoj studiji Europske komisije u kojoj se navodi kako zbog ilegalnih radnji vezanih uz otpad zemlje članice propuštaju prilike za ekonomski rast, no uz jače nacionalne inspekcije i bolja znanja o gospodarenju otpadom moglo bi se pridonijeti značajnijim poboljšanjima.

Europski povjerenik za okoliš, Janez Potočnik, izjavio je kako se na otpad mora gledati kao na resurs, a pokapanje tog resursa u zemlju najgora je opcija. Da je postojeće zakonodavstvo provedeno i implementirano na pravi način, Potočnik tvrdi da bi se izbjegle skupe operacije čišćenja, zagađenje i povezane zdravstvene probleme.

- Također ne smijemo zaboraviti kako su reciklirani materijali višestruko jeftiniji od novih, dok istovremeno smanjuju emisije stakleničkih plinova i našu ovisnost o uvozu - kaže Potočnik.

Studija je prikazala dubinsku analizu efekata bolje implementacije i provođenja zakonodavstva vezanog uz otpad te kroz primjere slučajeva u Njemačkoj, Italiji, Irskoj, Cipru i Nizozemskoj demonstrira ekonomske, financijske i društvene dobrobiti koje one mogu donijeti.

Europski sektor upravljanja otpadom i recikliranja vrlo je dinamičan, no još uvijek ima veliki potencijal rasta. U 2008. sektorski promet iznosio je 145 milijardi eura što je tek 1 posto EU BDP-a, dok je zapošljavao oko 2 milijuna osoba. Usklađenje s EU politikama pomoći će stvaranju sektora sa 2.4 milijuna radnih mjesta i povećati ukupni godišnji promet na 187 milijardi eura.

Glavni problem leži u tome što velika većina cijena ne odražava pravi trošak odlaganja robe, jer ukoliko bi to doista bilo tako, količina otpada bila bi puno manja. Osim toga, veliki broj zemalja članica još uvijek ne raspolaže s adekvatnom infrastrukturom za sortiranje otpada, reciklažu i oporavak. Nedostatak sustavne kontrole i mehanizama provedbe također je prepreka koju u stopu prati i manjak pozdanih podataka o gospodarenju otpadom.

Kao jedna od relativno isplativih opcija za jačanje provedbe nadzora na razini EU mogla bi biti korištenje stručnosti i sposobnosti Europske agencije za okoliš (EEA). Ova opcija sa sobom će ponijeti manje administrativne troškove te stvoriti novu agenciju koja će biti posvećena isključivo otpadu.

Europsko gospodarstvo koristi oko 16 tona materijala po osobi godišnje, od čega 6 tona postane otpad, a 3 tone tog otpada završi na deponiju. Mnoge zemlje članice još uvijek se oslanjaju na odlagališta kao glavno rješenje za otpad. Ova neodrživa situacija nastavlja se unatoč postojećem EU zakonodavstvu o otpadu.