Uravnotežen proračun može spriječiti pad Hrvatske u 'junk'

Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti nova hrvatska Vlada ključni su za očuvanje kreditnog rejtinga države i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi, ističu analitičari Raiffeisen Bank u prvom ovogodišnjem izdanju RBAanaliza.

Središnja tema te kvartalne publikacije su mogućnosti financiranja iz fondova EU, a analitičari RBA očekuju da će na referendumu o pristupanju EU 22. siječnja većina hrvatskih građana iskazati potporu integraciji.

Ističu i kako je pred novom hrvatskom Vladom težak zadatak pokretanja gospodarskog oporavka u uvjetima nepovoljnih kretanja na vanjskim tržištima. Eurozona se kreće prema drugom valu recesije s dvostrukim dnom. Ujedno se zaoštravaju uvjeti poslovanja europskih financijskih institucija s posljedičnim smanjenjem ponude kapitala za tržišta višeg rizika.

"Mogućnost pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk) odražava se na manju dostupnost kapitala i povećanje cijene zaduživanja", naglašavaju analitičari RBA.

Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnom, uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti.

Ukoliko se očuva rejting, sljedeći Vladin izazov je priprema poduzetnika i institucija za učinkovito korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Uz napeta financijska tržišta kapital iz tih fondova mogao bi imati ključan doprinos za oživljavanje investicijske aktivnosti, navodi se u uvodu RBAnaliza.

U dijelu posvećenom državnom proračunu, analitičari RBA kao tri osnovna čimbenika koja opisuju okružje u kojem Vlada mora donijeti državni proračun za 2012. navode produljenu recesiju opterećenu dubokim strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva, pogoršanje vanjskog okružja i prijetnju pada kreditnog rejtinga.

Proračun će se usvojiti najranije u veljači, a već sad je jasno da bi prvi rebalans mogao biti tijekom ljeta.

Pritom analitičari RBA napominju kako su, osim načelnog stava o nužnosti rezanja rashoda, detalji nepoznati, i u pogledu visine i u pogledu strukture.

"Ostaje nejasno na koji način i kojim intenzitetom će fiskalna konsolidacija zahvatiti rashodnu stranu, što svi priželjkujemo. Barem zasad izglednije je zadiranje u prihodnu stranu proračuna, poput povećanja PDV-a (koliko još uvijek je nepoznanica) i uvođenje više međustopa kako bi se zaštitile socijalno ugrožene kategorije građana i rasteretio dio gospodarstva poput turizma", navodi se u analizi.

Pritom se podsjeća da se nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće mijenjati do ulaska u EU 2013. Viši će PDV donijeti snažnije pritiske na rast cijena unatoč izostanku potražnje, što dodatno može stvoriti prociklični učinak, ali i motivirati ponovnu praksu prekogranične kupnje.

Najavu privatizacije preostalog državnog portfelja (HPB, Croatia osiguranje) i prepuštanje tržišnoj utakmici treba, smatraju u RBA, promatrati kao sastavni dio tranzicijskog procesa.

"Problem se javlja ako se prihodi od privatizacije koriste za tekuću potrošnju umjesto za smanjivanje duga i/ili produktivne investicije. U uvjetima smanjenih priljeva u državni proračun postoji upravo ta opasnost, a postavlja se i pitanje cijene društava obuhvaćenih privatizacijom".

Osvrćući se na najavljeno rasterećenje najnižih dohodaka (do 3.000 kuna) odnosno njihovo neoporezivanje, navode kako ta mjera kratkoročno ispunjava redistribucijsku i socijalnu ulogu fiskalne politike, ali istodobno potiče poreznu evaziju i sivu ekonomiju.

"S druge strane, nema najave jasnih mjera za racionalizaciju i podizanje učinkovitosti socijalnih izdataka proračuna, koji uz naknade zaposlenicima čine gotovo 70 posto ukupnih rashoda proračuna opće države", navodi se u analizi.

U toj publikaciji analitičari RBA iznose i redovni pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja, pa tako primjerice za prošlu godinu rast BDP-a procjenjuju na 0,5 posto, dok u ovoj godini očekuju pad za 1 posto.

Ovu godinu treba gledati kao priliku za osiguranje dobre nove startne pozicije, smatraju RBA analitičari i dodaju kako bi, provedu li se strukturne reforme, 2013. mogla donijeti rast BDP-a, procjenjuju za 1,5 posto. (H)