Uskoro izdavanje državnih obveznica od 750 milijuna eura

Ovogodišnji proračun ima predznak proračuna za konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Ministar financija Ivan Šuker  komentira ga štedljivim, kao i većina analitičara, jer tako pokazuju i brojevi, no s obzirom na to da Vlada od projekata ne odustaje te da novac za većinu ministarstava nije smanjen, teško je govoriti o pretjerano konzervativnom proračunu. Na to ukazuje samo ciljani deficit od 2,3 posto BDP-a

Vlada sutra predlaže ovogodišnji proračun, a tim povodom u Ministarstvu financija održan je brifing za novinare. Vlada ne odustaje od Pelješkog mosta niti od ostalih zacrtanih projekata, rekao je ministar financija Šuker. U prvo zaduživanje u iznosu od 750 milijuna eura na europsko tržište krenut će se vjerojatno već krajem sljedećega mjeseca. Država će ove godine zadužiti u vrijednosti od oko 11 milijardi kuna, no tek oko tri milijarde je pravo zaduživanje, jer ostatak će biti usmjeren refinanciranju starih dugova. Zaduživanjem, a dijelom sredstvima od privatizacije financirat će se deficit. Sredstva od privatizacije predviđena su za ovu godinu u iznosu od 1,05 milijardi kuna, no nisu sigurna, s obzirom na to da Vlada neće forsirati privatizaciju u slučaju da se sadašnje stanje na financijskom tržištu ne smiri.

Za izračun deficita koristi se metoda koja je dogovorena još s MMF-om, no već od sljedeće godine koristit će se nova metoda, usklađena s Eurostatom, na temelju koje bi taj deficit bio i manji. Koliko, nije poznato. No doda li se tome i potrebno uključivanje sive ekonomije u BDP, što će automatski smanjiti udjel deficita, ministar Šuker mogao bi biti i zadovoljniji. Procjene visine sive ekonomije u ministarstvu su oko 15 do 20 posto, što je znatno niže od nekih verzija u kojima se je spominjala stopa i do preko 30 posto.

Predstavljajući neke od stavki proračuna, Šuker je napomenuo da bi bez kamata vrijednih pet milijardi kuna koje moramo vratiti na temelju zaduživanja proračun bio u suficitu. Istaknuo je i nastavak poticanja poduzetništva i zapošljavanja te znanja, nastavak modernizacije pravosuđa i borbu protiv korupcije, informatizaciju društva, ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj, turizam, regionalni razvoj i kapitalna ulaganja koja primjerice rastu 14,1 posto. Također rastu  i izdvajanja za mirovine i zdravstvo.

Iako se visina proračuna nije spominjala, u javnosti je već poznato da će ovogodišnji konsolidirani proračun biti na razini od 19,5 milijardi kuna, odnosno 14 milijardi kada je riječ samo o središnjoj državi. (Lidija Kiseljak)