Uskoro računala temeljena na principu rada ljudskog mozga?

Tijekom svog odrastanja u Kingstonu (Kanada) 70-ih godina, Lloyd Watts posebno je volio slušati pjesme Billya Idola i Eltona Johna, oponašajući njihove melodije na svom klaviru. U isto vrijeme, pitao se, ne bi li bilo bolje kada bi stroj mogao ‘slušati’ pjesme i prebaciti ih u glazbene note.

Pripremio: Vanja Figenwald

Watts nikada nije uspio izgraditi takav stroj, no njegova je desetljećima duga potraga za njegovom izradom ipak urodila prvom komercijalnom tehnologijom temeljenoj na biologiji mozga. Mikročipove, koje je dizajnirala tvrtka Audience u vlasništvu spomenutog Wattsa, počeli su koristiti proizvođači mobitela u Aziji kako bi poboljšali kvalitetu razgovora na bučnim mjestima. Stvar ide toliko daleko da i kamion može prolaziti pored vas, a da ga se u mobitelu ne čuje. Čip je modeliran prema funkcioniranju unutarnjeg uha i dijela moždane kore. ‘Napravili smo obrnuti inženjering ovog dijela mozga’, objašnjava Watts.

Četrdesetsedmogodišnji neuroznanstvenik nalazi se na rubu otkrića koje mnogi smatraju fundamentalnim u budućem dizajnu računala. Današnja računala zapravo su tek jako sofisticirani kalkulatori, dobri matematičari, ali nesposobni procesuirati kompleksne skupove informacija u realnom vremenu, na način na koji to mogu ljudi. Sada, zahvaljujući naprecima u razumijevanju biologije, znanstvenici vjeruju kako mogu stvoriti novu generaciju računala temeljenih na principu rada ljudskog mozga, odnosno mikroskopskih kemijskih interakcija i električnih impulsa koji prevode osjete u znanje, a znanje u odluke i djelovanja. Rezultat je to nekih starijih ideja o umjetnoj inteligenciji, ali obučenih u novo ruho recentnog napretka koji je pobudio velik interes i drugih kompanija poput IBM-a i Numente, startupa iz Silikonske doline.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da se promjene neće dogoditi preko noći. ‘Živčani sustav je iznimno sofisticiran, stoga skidam kapu onome što je dosad napravljeno. Vjerujem da ćemo na kraju uspjeti ovladati materijom u potpunosti’, kaže Carver Mead, pionir mikroelektronike i profesor na Kalifornijskom institutu za tehnologiju. Za jedan od najambicioznijih poduhvata na ovom području, IBM je ovog mjeseca primio stipendiju u vrijednosti 5 milijuna dolara od Pentagona za istraživanje stvaranja inteligentnih računala. Taj novac namijenjen je prvoj fazi višegodišnjeg rada na stvaranju računalnih sustava koji će simulirati aktivnosti mozga, ali i oponašati njegovu veličinu.

Vlada tvrdi kako će rezultete upotrijebiti za dizajniranje sustava za nadzor bojišnica koji će uočavati prijetnje i upozoravati trupe. Dharmendra Modha, menadžer kognitivnog računarstva u IBM-ovom istraživačkom centru u San Joseu, predviđa širok raspon mogućih primjena ove tehnologije, od detektiranja zabrinjavajućih kretanjima u klimatskim uvjetima do predviđanja katastrofalnih oluja. ‘Stvaramo planet koji je prekriven senzorima’, kaže. ‘Potreban nam je globalni mozak, uređaj koji će sakupiti, integrirati i analizirati sve te podatke te na njih reagirati ako je potrebno’.

Talent iza Numente, Jeff Hawkins, ima dugu povijest izuma, kao što je prvi dlanovnik PalmPilot, i prvi uspješni smartphone Handspring Treo. No, već više od dvadeset godina njegova je najveća strast proučavanje moždane kore i primjena tog znanja na računala. Hawkins se nada proizvesti softverski alat za razvijatelje proizvoda sljedeće godine koji će im omogućiti oponašanje procesuiranja slika na način koji to radi ljudski mozak. Primjene bi mogle uključivati medicinsku slikovnu dijagnostiku, sigurnosni nadzor i pretraživanje interneta. ‘Postavljamo temelje za drugi val računarstva’, kaže Hawkins.