Uspijem li na natječaju kupiti Vupik, vratit ću ga na dane stare slave

Strateške su nam odrednice povećanje tržišnog udjela u biznisu mlinarstva, ostvarenje pozicija u pekarstvu i povećanje tržišnog udjela u proizvodnji junećeg mesa. Nove akvizicije planiramo u primarnoj proizvodnji i mlinarskoj industriji

Razgovarala: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, jedan je od pripadnika mlađe generacije hrvatskih poduzetnika. Tvrtku je osnovao 1996., no cijelo vrijeme posluje u tišini i u širokom luku izbjegava pojavljivati se u medijima. Iako je riječ o tvrtki na vodećem položaju u proizvodnji brašna, Granolio je veću pozornost privukao tek kad se počeo širiti akvizicijama jer se one, posebno kad tvrtku prodaje HFP, objave. Ove je godine tako kupio Zdenačku farmu i pojavio se kao potencijalni kupac vukovarskog Vupika. Najčešće se percipira kao sin poznatog i moćnog bankara Franje Filipovića. U intervjuu za Lider iznosi viziju i planove daljnjeg razvoja tvrtke i pogled na industriju u kojoj posluje, a koju tek očekuju konsolidacija i vlasnička preslagivanja.

• Javnost je slabo upoznata s time što je Granolio i čime se bavi. Kako ste ušli u mlinarski biznis?
- Naš stil i filozofija takvi su da ne volimo biti u medijima. Počeli smo trgovinom brašna, odnosno kao tvrtka koja se bavila uslužnom meljavom, zatim smo ušli u proizvodnju brašna jer smo prepoznali da tu ima dovoljno prostora za veći iskorak. Ni u početku nismo bili pravi trgovci, nego uslužna proizvodnja, ali pod tuđim brendom, što znači da smo, zapravo, razvijali druge. Godinama smo konstantno ostvarivali rast i od početka razmišljali o svojim kapacitetima, ali nismo imali prodajnu silu ni tržište. Godine 2001. kupili smo dio bivšeg PIK-a Čazma u stečaju, a 2003. akvizirali mlin u Velikoj Kopanici.

• Koliki je sadašnji Granolijev kapacitet?
- Sadašnji je kapacitet prerade u naša dva mlina 150 tisuća tona pšenice na godinu. Prošle smo godine kupili silos u Slavonskom Brodu kapaciteta od 56 tisuća tona koji omogućuje bolji prijam i kvalitativno odvajanje pšenice, što rezultira boljom kvalitetom i zdravstvenom ispravnošću.

• Koji tržišni udjel držite u proizvodnji brašna?
- Ne mogu točno reći jer egzaktnih podataka o ukupnoj potrošnji brašna nema i variraju od godine do godine. No mogu reći da sigurno držimo 20-ak posto.

• Je li vam Agrokor ugrozio liderski položaj s obzirom na to da ta tvrtka, kao što kažu u njoj, drži četvrtinu tržišta brašna? Strahujete li od njegove dominacije?
- Ne opterećujemo se time tko je prvi, a tko drugi. Agrokor je kao tvrtka poželjna konkurencija koja i nas tjera da budemo sve bolji.

• Odakle nabavljate sirovinu, s domaćeg tržišta ili sa stranih burzi?
- Svu pšenicu nabavljamo s domaćeg tržišta. Nema potrebe za nabavom sa stranih tržišta, jedino u slučaju elementarne nepogode i slabog uroda u Hrvatskoj. Domaća je proizvodnja, inače, već godinama dovoljna za zadovoljenje potreba tržišta. Katkad smo nabavljali pšenicu iz Amerike, Brazila, Mađarske, Argentine itd., ali to činimo jedanput u pet-šest godina, kad se dogodi poremećaj na tržištu prouzročen velikom sušom ili poplavom.

• Planirate li imati vlastitu sirovinu?
- Da. Onaj tko nema vlastitu sirovinu, ne može ni opstati, a kamoli uspjeti. Samo onaj tko bude kontrolirao sirovinu, bilo na svojim površinama, bilo uz pomoć strateških saveza s proizvođačima, moći će biti konkurentan.

• Hrvatsku je, očito, zahvatila inflacija, što se ponajprije vidjelo na rastu cijene brašna pa pekarskih proizvoda. Što je, prema vama, glavni generator rasta cijena?
- Cjelokupni je kompleks žitarica i uljarica u svijetu zabilježio izniman porast potražnje, i to se reflektiralo na cijenu, koja je eksplodirala. Prinosi nisu bili onoliki koliko se očekivalo, a povećava se potrošnja žitarica i mesa u mnogoljudnim zemljama poput Kine i Indije, zbog čega se automatski neizravno troši više žitarica za prehranu stoke. Kod nas se nije dogodilo ništa specijalno, nego, ako je cijena porasla u Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji, ni Hrvatska ne može biti imuna na njezino povećanje. Osim toga, proizvodnja bioetanola i biodizela utjecala je na iznimnu potražnju za žitaricama.

• Kad porastu cijene brašna i kruha, proizvođači pšenice obično ističu da mlinarsko-pekarska industrija ostvaruje ekstraprofite. Kako to komentirate?
- Mlinarsko-pekarska industrija godinama akumulira gubitke. Govoriti o ekstraprofitima posve je netočno. Odgovorno tvrdim da ta industrija nikad nije bila u težoj situaciji u posljednjih 20 godina, a 2008. neće biti nimalo lakša. Volio bih kad bismo mogli razgovarati o profitu, a ne o ekstraprofitu. Kad bi mlinari i pekari ostvarivali veliku dobit, cijene brašna i kruha ne bi bile tolike.

• Onda najviše zarađuju trgovci?
- Ne bih komentirao trgovačke marže, ali sumnjam da posebno zarađuju jer se međusobno bore za svakog kupca. Brašno je niskomaržirana roba, pa bi trgovci teško živjeli da prodaju samo brašno.

• Što predviđate o daljnjem rastu cijena, posebno brašna?
- Potražnja će idućih godina sigurno biti još veća i rast će cijene žitarica i uljarica, općenito hrane. Od toga, nažalost, ne možemo pobjeći. Cijene brašna i kruha moraju se povećavati; uskoro će svakako porasti.

• Kako komentirate HSS-ov program, s obzirom na to da će se on, očito, odnositi i na vas? Bi li veliki i mali proizvođači, prema vašemu mišljenju, trebali biti izjednačeni pri raspodjeli državnih poticaja?
- Ne mogu to komentirati, ne bavim se politikom i nisam proučavao taj program. Pitanje je je li ga se imalo gdje proučiti. Vlada koju će se formirati bit će dovoljno odgovorna i stručna da proizvođače učini konkurentnijima nego što su danas, bili oni mali ili veliki.

• Primjećujete li trend smanjenja površina pod pšenicom u korist nekih profitabilnijih kultura? Kako će se to dugoročno odraziti na vaš biznis?
- Ne vidim da se to događa. Ove će se godine zasijati vjerojatno manje pšenice, ali ne zbog profitabilnosti, nego zato što vremenske neprilike nisu omogućile pravodobnu sjetvu. S povećanjem izglasovanih poticaja i trendom rasta cijena koji će se nastaviti iduće tri-četiri godine vjerujem da se površine pod pšenicom neće smanjivati. Hrvatska je uvijek imala pšenice za izvoz, a ako je neće biti za izvoz, vjerujem da će je biti dovoljno za naše potrebe. Inače, trebali bismo proizvoditi znatne količine pšenice za izvoz.

• Koliko Granolio izvozi i na koja tržišta?
- Izvozimo 15-ak posto ukupnog prihoda, i to u regiju i nešto dalje, među ostalim, i na Bliski istok. U ovom trenutku ne možemo govoriti o velikom izvozu jer su uvedene izvozne carine na pšenicu i kukuruz, pa zbog toga nismo konkurentni. Brašna se općenito izvozi u beznačajnoj količini, no Hrvatska će s današnjim sustavom poticaja uvijek biti toliko konkurentna da možemo izvoziti. Izvoz treba forsirati.

• Koje su strateške odrednice Granolijeva daljnjeg razvoja?
- Povećanje tržišnog udjela u biznisu mlinarstva, ostvarenje pozicija u pekarstvu, povećanje tržišnog udjela u proizvodnji junećeg mesa, odnosno živih bikova, za što smo akvizirali Zdenačku farmu. Da bismo sve to ojačali, moramo kontrolirati sirovinu, odnosno tok robe i, po mogućnosti, proizvoditi na svojim površinama.

• Planirate li nove akvizicije?
- Planiramo, ali ne bih o njima još govorio. Riječ je o primarnoj proizvodnji i mlinarskoj industriji.

• U Vupiku ste proveli dubinsko snimanje poslovanja. Jeste li još zainteresirani i hoćete li se prijaviti na idući natječaj?
- Moramo najprije vidjeti uvjete natječaja. Mi znamo što je Vupik i što bismo s njim napravili.

• Što biste napravili? U čemu je vaš interes u Vupiku, je li vam on dobavljač pšenice?
- Jest, ali to je beznačajan promet. Vupik nam sudjeluje s manje od dva posto u ukupnoj dobavi pšenice. Vizija nam je da se ta tvrtka treba vratiti na dane stare slave kad je hranila Hrvatsku i regiju. Ima veliki potencijal i perspektivu. Nažalost, dosad smo dosta vremena izgubili u tom procesu. Pitanje je kad će se raspisati novi natječaj, kakvi će biti uvjeti, a pojavio se i novi veliki igrač koji je zainteresiran za Vupik (Agrokor, nap. a.). Odlučit ćemo kad vidimo natječaj.

• Imate li potporu neke od dviju utjecajnih skupina u privatizaciji Vupika - zaposlenika i branitelja?
- Kad smo provodili dubinsko snimanje poslovanja (radili due diligence), razgovarali smo s braniteljima i sindikatima, što je dobro prošlo. Imamo svoju osobnu iskaznicu i zna se da smo unaprijedili svaki biznis u koji smo ušli.

• Koji vam je daljnji plan u Zdenačkoj farmi i stočarstvu?
- Tu smu akviziciju napravili radi jačanja stočarstva. Jedan od nusproizvoda meljave jest stočno brašno, stoga smo u tov junadi ušli kao u novi prodajni kanal. Nezgodno je kad samo ovisite o kooperantima i zato smo se odlučili na natjecanje za kupnju Zdenačke farme. Sad ostvarujemo zacrtanu viziju, unaprijedit ćemo i proširiti sadašnje kapacitete.

• Je li vam postavljen uvjet da se pet godina morate baviti proizvodnjom mlijeka?
- Ne, pet se godina moramo baviti djelatnošću koju smo ponudili, odnosno osnovnom djelatnošću Zdenačke farme, a to je proizvodnja. Proizvodnja mlijeka bila je prednost. Objekti nisu primjereni za takvu proizvodnju; to bi bila investicija koja se nikad ne bi vratila. Današnja investicija bit će mnogo veća od one koju se zahtijevalo ugovorom.

• Kako ste financirali Granolijev dosadašnji razvoj i te akvizicije? Razmišljate li o izlasku na burzu?
- Uvijek idemo kombinacijom vlastitog kapitala i kreditnog zaduživanja. Ne investiramo bez sudjelovanja vlastitog kapitala. Uskoro ćemo se vrlo vjerojatno transformirati iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, ali ne razmišljamo u IPO-u u dogledno vrijeme.

• Kakav će biti rezulat ove financijske godine i kakav vam je plan daljnjeg rasta?
- Plan je bio 250 milijuna kuna i ostvarili smo ga. Godina je bila jako teška, imali smo jedno razdoblje dispariteta cijena sirovine i cijene brašna, tako da je rezultat u lipnju i srpnju bio prilično nepovoljan, ali zadovoljni smo ukupnim rezultatom. Ove smo godine rasli 10 posto u odnosu na 2006., a plan rasta za iduću godinu je 15 posto. Ne bojimo se velikog rasta, ali ne želimo se zalijetati, držimo se svoje strategije stabilnog rasta. Ovaj biznis ima granice organskog rasta, ali mi još imamo prostora za to.

• Imate li pretenzija za širenje izvan granica Hrvatske, u regiju?
- Da, razgovaramo o tim mogućnostima.

• U što najviše ulažete?
- U najsuvremeniju tehnologiju i u educiranje kadra odlazi najveći dio ulaganja. Pratimo trendove pa sve što je novo i kvalitetno nastojimo odmah uvesti u svoj sustav.

• Koliko vam je pri pokretanju biznisa i poslije pomoglo to da vam je otac poznati bankar Franjo Filipović? Koja je njegova funkcija u Granoliju?
- Bio je prokurist od povlačenja iz PBZ-a 2003., ali prije nekoliko mjeseci povukao se i iz Granolija. Ta mi je činjenica sigurno pomogla. No isto mi je tako bilo teško nositi breme velikog, uspješnog oca. Najviše mi je pomogao kad je došao raditi u tvrtku jer smo tada dobili na iskustvu i znanju.

• Kakvi su svjetski trendovi u mlinarskoj branši?
- Konsolidacija i koncentracija. Treba napomenuti da i Hrvatsku očekuje dolazak globalnih igrača.

• Jeste li spremni na to?
- Jesmo. Čekamo Europsku uniju da postanemo još konkurentniji i dobijemo pristup tržištu sirovine, tako da nas nitko ni na koji način ne može ograničiti u poslovanju. Za nas bi bilo dobro da se otvore granice jer će tada biti sve manje sive ekonomije, a tržište će biti sve uređenije.

• Što je razlog napetih vlasničkih odnosa u Klari između vaše struje i najvećega dioničara Josipa Plodineca, vlasnika sisačkog Ljudevita Posavskog?
- Nema napetih odnosa.

• Dakle, nije točno da se Klara zbog vlasničkih i dobavljačkih natezanja nalazi u pat-poziciji, u kojoj joj je onemogućen daljnji razvoj?
- Mi nismo dobavljač brašna za Klaru, a kao dioničar ne sudjelujemo u kreiranju poslovne politike. Odgovornost za upravljanje tvrtkom preuzeo je gospodin Plodinec i on vodi tvrtku sukladno svojim planovima, ciljevima i strategiji. Počeo je proces restrukturiranja, koji sada malo sporije ide. Klara je perspektivna tvrtka, ondje se može mnogo učiniti, i uvjeren sam da hoće. U ovom su trenutku tvrtka i cijela branša u vrlo teškoj situaciji.

• Hoćete li vi svoj udjel u Klari, sukladno tomu, povećavati ili smanjivati?
- Ojačat ćemo svoj položaj u Klari. U ovom trenutku nismo zainteresirani za većinsko vlasništvo, ali ojačat ćemo svoj položaj u kapitalu.