Uspjeh euroobveznica donosi kratak predah državnoj blagajni

Ovo izdanje euroobveznica u cijelosti pokriva planirani proračunski deficit od 1,6 posto BDP-a za ovu godinu, a moguće je i jesensko izdanje za dodatno financiranje

piše Mirna Marović
predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZSEM)
[email protected]

Kad je riječ o državnim financijama, vlada velika neizvjesnost. Potreba javnog financiranja može biti i do pet posto BDP-a, stoga nije čudno što ministar Šuker već za jesen najavljuje mogući ponovni izlazak na strana tržištaZnatno povoljniji uvjeti na međunarodnom tržištu kapitala omogućili su hrvatskoj državi izdavanje euroobveznice. Čak ni dva prošlotjedna sniženja kreditnog rejtinga (Fitch, Dun&Bradstreet) usred ‘roadshowa’ i negativan marketing (Wall Street Journal) nisu znatno utjecali na uspjeh - prodaju hrvatske euroobveznice.

A cijena? Prava sitnica. U vrijeme pisanja ovog teksta konačna cijena nije objavljena, no izgledna je 3,5 posto iznad 'benchmarka' (midswaps) za petogodišnje izdanje. To otprilike znači kamatu od 6,7 posto, no ona bi mogla biti i sedam posto. Za usporedbu, posljednja hrvatska euroobveznica izdana je 2004. s 1,14 posto iznad 'benchmarka', no trenutačno se trži 3,10 posto iznad njega i ima kamatu od 6,75 posto. No u trenutačnoj situaciji krpanja rupa u državnom proračunu cijena nije bila presudna. Važno je da je Hrvatskoj omogućeno financiranje na međunarodnim tržištima. Ministar Šuker može napokon predahnuti. Ali ne zadugo.

Zadržati kreditni rejting

To izdanje euroobveznica pokriva u cijelosti planirani deficit proračuna od 1,6 posto BDP (prema posljednjem objavljenom i službeno priznatom padu ovogodišnjeg BDP-a od dva posto). Međutim, u službene brojke vjeruje još malo koji analitičar, zbog čega su prognoze o padu BDP-a od 3,5 do pet posto. Velika neizvjesnost vlada i kad je riječ o državnim financijama, no potreba javnog financiranje može biti i do tri do pet posto BDP-a. Stoga i nije čudno da ministar Šuker već najavljuje mogući ponovni izlazak na strana tržišta najesen.

Za Hrvatsku je ključno zadržati investicijsku kategoriju rejtinga glavnih bonitetnih kuća (Moody’s, S&P, Fitch) kako bi sačuvala sposobnost financiranja na stranim tržištima kapitala. Nažalost, dvije bonitetne kuće već su je označile (Baa3/ BBB/ BBB-) negativnim predznakom, što znači da je sniženje rejtinga izgledno u sljedeću godinu-dvije. Dogodi li se 'downgrade', od stranih izvora financiranja preostat će jedino međunarodne financijske institucije poput MMF-a.

Tajming je sve!

Početkom svibnja neke su zemlje Srednje i Istočne Europe jasno označile svoj uspješni povrat na strana tržišta. Iz londonskog je kuta hrvatsko izdanje euroobveznica nastavilo uspješan niz nekoliko ovogodišnjih izdanja državnih i korporativnih obveznica iz regionalnih zemalja. No strana tržišta ostaju zatvorena za problematičnije zemlje regije (baltičke zemlje, Mađarska), uglavnom one koje već imaju MMF-ove aranžmane. Hrvatska je država, dakle, bar za sada u privilegiranu položaju s obzirom na dostupnost financiranja na stranim tržištima kapitala.

Gospodarstvo bez kredita

Iako je uspjeh hrvatske euroobveznice pozitivna vijest za cijelu ekonomiju, većina hrvatskih gospodarstvenika neće još u dogledno vrijeme imati lak pristup izvorima financiranja. Dapače, izglednije je da će se situacija pogoršati prije negoli se poboljša. Još će neko vrijeme biti vrlo problematično refinanciranje dospjelih inozemnih obveza. Samo će veće tvrtke uspjeti pristupiti međunarodnim izvorima financiranja, najizglednije u obliku kredita, i to zahvaljujući dugoročnom bilateralnom odnosu (npr. nedavno ugovorenih EBRD-ovih 50 milijuna eura kredita Agrokoru). Većina drugih tvrtki morat će se snaći s onim što preostaje na domaćem tržištu kredita nakon financiranja javnog sektora.

Oporavak na burzi?

Hrvatske brokerske kuće i fondovi također su nakratko predahnuli s pozitivnim pomacima na domaćoj i stranim burzama. Proljeće nam je donijelo vedrinu i optimizam. Čini se da iza pozitivnih kretanja na burzi najviše stoji oporavak potražnje investitora za rizičnim vrijednosnicama. No održivost pozitivnog trenda još je vrlo upitna i ovisit će o pokazateljima realnog sektora i daljnjem oporavku financijskih sustava vodećih zapadnih ekonomija. Nažalost, stanje u realnom sektoru još ne daje previše razloga za optimizam. Veliki fiskalni poticaju moraju se i platiti. Razmjeri globalne finacijske krize i krize realnog sektora takvi su da je sljedećih nekoliko godina vrlo izgledan kaos. Oporavak tržišnih vrijednosti na razine prije krize ne očekuje se u kratkoročnom razdoblju, ali zato se i dalje očekuje razdoblje velike volatilnosti.