Arhiva
Uspjeh malih u sjeni velikih
16. lipnja 2011.
Zajednički nazivnik uspješnih priča malih poduzetnika kvalitetan je proizvod koji kupci žele platiti. Ako su u niši koju su veliki zaboravili pokriti ili je toliko malena da im se to ne isplati, kratko će vrijeme imati monopol.
Kreditni rejting povećava kredibilitet u širem krugu potencijalnih investitora. Na domaćem tržištu, na kojem je tvrtka poznata investicijskoj javnosti, nije nuždan. Hrvatska elektroprivreda nema saznanja da bi Standard&Poors mogao sniziti HEP-ov bonitetni razred, to više što bi u slučaju takve namjere, s obzirom na interne procedure agencije, kao klijentica bila prva obaviještena. Sve o kreditnom rejtingu piše Jasmina Trstenjak u priči 'HEP od Moody’sa traži bolju ocjenu od one koju daje S&P'.
Zajednički nazivnik uspješnih priča malih poduzetnika kvalitetan je proizvod koji kupci žele platiti. Ako su u niši koju su veliki zaboravili pokriti ili je toliko malena da im se to ne isplati, kratko će vrijeme imati monopol, no na tržištu mogu opstati samo ako nastave s razvojem. Kako pronalazimo svoje mjesto pod suncem? Rekao bih, u močvari. Radimo od 16 do 18 sati na dan bez vikenda, odmora i dohotka da bismo mogli platiti fiskalne i parafiskalne namete. Tako je rezigniranim tonom život malih tvrtki koje se bore na tržištima s jakom domaćom konkurencijom i multinacionalkama opisao Karlo Starčević, vlasnik Pivovare Ličanka čiji je brend Velebitsko pivo. Kako uspješno zadržati svoje mjesto pod suncem u temi tjedna pišu Matilda Bačelić i Edis Felić.
Dok se u ljeto 2010. raspravljalo o tome ima li spasa za Ingru, godinu dana poslije stvari u toj građevinskoj tvrtki čine se drukčijima. Ne može se reći da je Ingra spašena od svih problema, no, da parafraziramo premijerku, ‘na putu je da dođe na put’ spasa. Dugovi su se smanjili zahvaljujući pretvaranju potraživanja u dionice, krediti su se refinancirali, a tajnoviti posao od 56 milijuna eura koji je nedavno navodno dobila u Alžiru potaknuo je strelovit rast njezinih dionica. Kad će završiti Ingrino restrukturiranje, koje poslove još očekuje te u kakvim je danas odnosima s Gradom Zagrebom zbog Arene Zagreb, Antonija Knežević razgovarala je s predsjednikom Uprave te tvrtke Igorom Oppenheimom.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju s ekonomskoga gledišta znači, prije svega, otvoren pristup zajedničkom tržištu s gotovo pola milijarde ljudi, zbog čega je jedno od najvećih u svijetu. Osim njegove veličine svakom je poduzetniku zainteresiranom za natjecanje na njemu možda važniji potrošački potencijal, kategorija jednako atraktivna kao veličina. Iako je riječ o jedinstvenom tržištu obilježenom jednakim pravilima natjecanja, svaki pokušaj njegova predstavljanja kao cjeline bio bi neozbiljan. Kao i svako tržište takve veličine, ono europsko obilježeno je različitostima, možda ivećima nego što je slučaj s američkim, kineskim, indijskim, ruskim ili brazilskim tržištem. Sastoji se, naime, od 27 zemalja članica različita povijesnog i ekonomskog naslijeđa, veličina, tržišnih navika i kupovnih mogućnosti. Zajednički su im samo uvjeti natjecanja i kriteriji sudjelovanja. Gdje će tu Hrvatska pronaći svoje mjesto čitajte u priči Vanje Figenwalda 'Osvajanje 500 milijuna potrošača - nišu po nišu'
Tržište teži prema što većoj konkurenciji, a kompanije, svaka za sebe, prema sve jačoj dominaciji. Na početku smo u telekomunikacijama imali monopol. Mic po mic, zakon po zakon o liberalizaciji tržišta, i u mobilnu telefoniju stigao je Vipnet. Time smo dobili duopol u mobilnoj i zadržali monopol u fiksnoj telefoniji. Više u priči Manuele Tašler 'Treći je samo za ukras na malom hrvatskom tržištu'.
Kad menadžer želi promijeniti svoj stil vođenja, najprije mora procijeniti i sâm napraviti izmjene, ne obavještavajući druge u tvrtki. Tek kad donese odluku, treba je jasno prenijeti zaposlenicima kako bi svi znali da će se promjene dogoditi. No, stvari obično vlastiti ego. Opširnije čitajte u Poslovnim znanjima.
Porez plaćen u inozemstvu nije izgubljen - može se upotrijebiti za smanjenje porezne obveze u Hrvatskoj, ali tek u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Više objašnjava naša savjetnica dr. sc. Marija Zuber.
Feljton obrađuje dvadeset uzbudljivih godina hrvatskog tržišta kapitala.Počelo je 1991. s dvojicom zaposlenih i dva telefona u unajmljenu prostoru. Pet godina poslije Zagrebačka burza već bilježi milijarde kuna godišnjeg prometa. Pamti se 1996., kad je na Službeno tržište uvrštena Plivina dionica, no najboljom se smatra 2007., godina u kojoj je planula javna ponuda HT-ovih dionica. Općenito, ta je godina bila najbolja u povijesti Burze, obilježena brojnim IPO-ovima, velikim prometima i rekordnom razinom Crobexa. A onda je izbila kriza...
NOVI LIDER ČITATELJIMA DARUJE LIFESTYLE MAGAZIN LIDER TREND
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
