Ustupak pritisku EU

Vlada je zadužila Ministarstvo financija da do 30. studenoga 2006. izradi i u postupak prihvaćanja uputi nacrt zakona o uvođenju jedinstvenoga poreznog broja. Sve fizičke osobe stjecale bi ga rođenjem, a pravne osobe osnivanjem. Jedinstveni porezni broj uvjet je za prijam Hrvatske u EU, a treba sadržavati 12 znamenaka i oznaku HR, no iz njega se ne bi smjeli moći otkrivati osobni podaci

    Kad je u Hrvatskoj 1998. godine uveden PDV, nisu se dodjeljivali porezni brojevi kao novi brojevi, nego su za pravne osobe preuzeti matični brojevi subjekta (MBS), koje dodjeljuje Državni zavod za statistiku, a za fizičke osobe jedinstveni matični brojevi građana (JMBG), koje je dodjeljivalo Ministarstvo unutarnjih poslova. To znači da su poreznim brojevima postali brojevi dodijeljeni u druge svrhe, što je prouzročilo brojne probleme u poreznoj praksi.

Primjerice, netko tko bi primio račun, nije mogao prema JMBG-u ili MBS-u prepoznati je li izdavatelj računa obveznik PDV-a ili nije, odnosno hoće li na osnovi tog računa imati pravo na odbitak pretporeza. I onda se događalo da je Porezna uprava, pridržavajući se načela čuvanja porezne tajne, najprije odbijala dati informacije o tome tko jest, a tko nije obveznik PDV-a, da bi nakon što je više oštećenih obveznika dobilo sudske sporove u kojima su dokazali da nikako nisu mogli doznati je li izdavatelj računa u sustavu PDV-a ili nije, poreznici odustali od načela čuvanja porezne tajne i počeli izdavati potvrde o tome je li izdavatelj računa obveznik PDV-a ili nije.

Uvođenjem jedinstvenoga poreznog broja otklonili bi se takvi problemi. Obrazlažući potrebu uvođenja jedinstvenoga poreznog broja, Ivan Šuker, ministar financija, istaknuo je da ‘nema bolje borbe protiv korupcije od kvalitetne evidencije što tko ima i kako je to stekao’. Nasuprot toj Šukerovoj izjavi, međutim, stoji činjenica da je Sabor u tri navrata odbio prijedloge poreznika da se poreznoj kontroli zakonski dopusti provjeravanje podrijetla stečene dobiti, premda učinkoviti porezni nadzor bez toga nije moguć.

Popuštajući otporu saborskih zastupnika prema uvođenju postupka ispitivanja podrijetla imovine, poreznici su, ublaživši svoje prvotne prijedloge, u trećem pokušaju pokušali predložiti da se naknadno samo oporezuje ranije stečena dobit na koju nisu bili plaćeni svi propisani porezi. No, Sabor ni  to nije prihvatio. A u inozemstvu je, pak, propisano da se nezakonito stečena dobit oduzima, a ne da se na nju naknadno plati porez. U Austriji se, primjerice, ne boje toliko kazni zbog neplaćenih poreza koliko oduzimanja nezakonito stečene dobiti.

Porezni stručnjaci procjenjuju da Ministarstvo financija napokon uvodi jedinstveni porezni broj zato što je to uvjet za prijam Hrvatske u članstvo EU, a da bismo svi bili sretniji da iza toga prijedloga stoje motivi konačnog utvrđivanja jesu li na stečenu dobit plaćeni svi porezi, odnosno da se nezakonito stečena dobit napokon počne oduzimati i u Hrvatskoj.  (Ivica Grčar)