Arhiva

Utvrđuje se lista državnih gubitaša za stečaj

5. siječnja 2006.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Radi se na modelu pomoći regionalno važnim državnim poduzećima, koja trenutačno imaju velike gubitke i visoke obveze prema državnim vjerovnicima, ali se utvrđuju i poduzeća kojima je stečaj jedina opcija

Razgovarala: Lidija Kiseljak
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Još sredinom prošle godine Vlada je najavila da se okreće gospodarstvu, bez obzira na to budu li ili ne budu počeli pregovori s EU. Volja je pokazana, ali rezultata nema mnogo. Razgovarajući s predstavnicima Vlade tada i sada, odgovori su gotovo identični. Na svemu se naporno radi, ali rezultati se tek naziru. Pokrenut je projekt HITRO.HR, najavljena je privatizacije 15 posto Ine na burzi, porastao je izvoz, turizam bilježi rekorde, pokrenuto je vraćanje duga umirovljenicima, usporen je rast vanjskoga duga, a posljednji podaci govore i o većem rastu BDP-a od očekivanja. S druge strane tu su problematičnija pitanja koja zamračuju prethodna ostvarenja - prijeko potrebne reforme, restrukturiranje i privatizacija.

Od prošle godine mjesto potpredsjednika Vlade za gospodarstvo preuzeo je Damir Polančec. S Polančecom smo razgovarali o planovima Vlade u ovoj godini, u prvome redu vezanim uz privatizaciju te sudbinu gubitaša od kojih će neki morati u stečaj.

• Pozitivna ocjena MMF-a nakon posljednjeg boravka u našoj zemlji ovisit će prema njihovim najavama o početku reformi, posebno u zdravstvu. Posljednji prijedlog reforme je povučen. Koliko se s time može čekati, zbog nas, ali i fonda o kojemu ovisi i pozitivna ocjena, ali i mogući najavljeni produžetak postojećeg aranžmana?

- Pozitivnu ocjenu smo već dobili, i tu se nema što dodavati. Ona nije uvjetovana, nego je naprosto riječ o pozitivnoj ocjeni našeg rada. Zdravstvenu reformu trebamo provesti radi sebe samih, kao uostalom i sve ostale reforme. Mi smo s njom započeli, a pojedini elementi reforme implementirati će se tijekom vremena.

• Prošli tjedan niste popustili zahtjevima državnih službenika za mjesečno povećanje plaća, nego ste osnovicu plaće povećali 3 posto. Vjerojatno tu neće stati ovogodišnji daljnji zahtjevi sindikata. Kako uz takve nesuglasice mislite nadalje razvijati socijalno partnerstvo?

- Daljnjih će zahtjeva sigurno biti, ali mi imamo prioritete koje su socijalni partneri prihvatili, a jedan od njih je i deficit u ovoj godini od 3,3 posto. Taj je cilj prihvaćen na gospodarsko socijalnom vijeću. U okvire tog deficita svi se moramo posložiti, što znači da možemo ispuniti samo zahtjeve koje neće ugroziti ciljani deficit.

Ubrzana privatizacija željezara bolje je rješenje od spajanja u holding, pa i pod cijenu otpuštanja radnika koji će dobiti stimulativne otpremnine

• Nedavno su vam sindikati zamjerili na neučinkovitosti održanih radnih skupina za pripremu izrade strategije jer smatraju da je njezina izrada samo rezultat izvršenja obveze prema EU.

Hoće li strategija kao što je najavljeno biti gotova do ožujka i hoće li na neki način socijalni partneri biti uključeni u njezino donošenje?

- Strategija se izrađuje, a radni materijal kada bude gotov prezentirat će se gospodarsko socijalnim partnerima, Vijeću za konkurentnost i još nekim institucijama od kojih ćemo zatražiti stajališta i mišljenja, a koja će se uskladiti i ugraditi u konačnu izradu strategije. Strategija nije samo obveza prema EU nego prema nama samima, kako bismo znali što su nam prioriteti, odnosno koje su nam prioritetne industrijske grane. Ali istina je i da nam je strategija potrebna kao temelj za povlačenje novca iz pretpristupnih fondova EU. Tako će programi usklađeni s nacionalnim razvojnim planom imati prioritet u financiranju.

• Koje su industrije prioritetne?

- Turizam, prehrambena industrija, poljoprivreda.

• Brodogradnja?

- Također i brodogradnja, sve dok ima ovakav značaj kao sada, jer sudjeluje s 15 posto u domaćem izvozu. Također, 60 posto komponenata ugrađenih u brod dolazi iz domaće proizvodnje. Brodogradnja nam je trenutačno problematična industrija, ali je potencijal i šansa. Želja nam je da postane efikasnija i produktivnija, te da smanjimo razinu subvencija koju izdvajamo za brodogradnju. Taj cilj može ubrzati privatizacija.

• U posljednjem PEP-u nije navedena privatizacija brodogradnje u ovoj godini, iako je neki krugovi najavljuju? U kojoj je fazi rješenje situacije u Viktoru Lencu, posebno vezano uz dogovor s najvećim vjerovnikom IFC-om?

- Ove se godine očekuje privatizacija jednog brodogradilišta, od planirana dva, koja smo odredili za privatizaciju. Posljednji razgovor s predstavnikom IFC-a, početkom prosinca, bio je efikasan, odnosno mnogo blaži u pronalaženju rješenja u odnosu na prethodne sastanke. Odnosno, ovaj put predstavnici IFC-a nisu inzistirali na prodaji imovine, nego smo zajednički probali naći rješenje kako bi se što brže završio stečajni postupak u Lencu, a na način da se proizvodnja nastavi. Za sada se o modelima rješenja ne može govoriti, ali ima ih, i o njima se tek mora raspraviti i s ostalim vjerovnicima. Očekujem da će se za dva mjeseca naći rješenje modela prihvatljivog za sve vjerovnike Lenca, čime bi završio stečaj u tom brodogradilištu.

• U kojoj je fazi privatizacija TLM-a?

- Stajalište Vlade kod TLM-a je jasan – privatizacija core biznisa, odnosno valjaonice i prešaonice. Neobvezujuće ponude za kupnju tog djela, a na osnovi prije raspisanog natječaja, stigle su i trenutačno ih razmatramo. Ovog mjeseca idemo s obvezujućim natječajem, a u prvom kvartalu očekujemo i završetak privatizacije u TLM-u. I to na način da osiguramo valjaonici i prešaonici novu vlasničku strukturu, ali ponajprije ulagača koji ima pristup globalnom tržištu, odnosno tržištu za krajnji proizvod, te koji ima dovoljno novca da obavi modernizaciju pogona. S obzirom na interes tvrtki koje su predale neobvezujuće ponude siguran sam da ćemo naći takvog ulagača i cilj ostvariti.

• Koji će se model primijeniti u privatizaciji domaćih željezara?

- Za modernizaciju željezara imamo dva modela. Jedan je spajanje Sisačke i Splitske željezare u holding. Taj model iziskuje velika ulaganja, oko 50 milijuna eura, te otpis dijela potraživanja vrijednih oko 23 milijuna eura. Drugi je model ubrzana privatizacija, koji osobno smatram ispravnim rješenjem i predložit ću ga Povjerenstvu za privatizaciju željezara. Naime, prema analizi svjetskog tržišta željeza kroz rast tržišta i cijena uočava se sve veće njegova važnost. Također, u posljednjim kontaktima pokazan je i interes za ulaganje u domaće željezare. To su argumenti zbog kojih sada možemo biti optimisti u pronalaženju ispravnog ulagača. Onog koji će imati kompetentan menadžment, pristup tržištu i dovoljno novčanih sredstava za modernizaciju željezara. Profil proizvodnje u naše dvije željezare potreban je i domaćoj građevinskoj industriji, ali i onoj europskoj i svjetskoj.

• Podrazumijeva li njihova privatizacija i otpuštanje zaposlenih?

- Mi jesmo socijalno odgovorna Vlada, ali isto tako, želimo li osigurati budućnost željezarama, novom vlasniku ne možemo stavljati na teret opterećenja s kojima se neće moći nositi. Slijede razgovori sa sindikatima, ne samo kod željezara nego i TLM-a i brodogradnje i realnost ćemo morat prihvatiti, odnosno koliko radnih mjesta možemo sačuvati. A sve u cilju da se tvrtka razvija. Radnici koji neće biti preuzeti, neće biti ni ostavljeni na cesti, nego ćemo se za njih pobrinuti u vidu stimulativnih otpremnina.

Poštujem predsjednika, ali se s njim ne slažem

• Bez obzira na želju Vlade da se postigne više u gospodarstvu, kritike su neizbježne. Primjerice, sve učestalije ih iznosi i predsjednik države, koji uz to sve više zamjera i neoliberalnom kapitalizmu?
- Poštujem stajalište predsjednika države, ali ne slažem se u mnogo čemu s njim. Trebaju nam socijalno odgovorno gospodarstvo i država. A svaka kompanija koja nije socijalno odgovorna i kojoj je jedini cilj profit vodi u propast. U tome se slažem s predsjednikom. No mi se kao mala ekonomija, koja u svjetskoj trgovini sudjeluje s tek oko 0,3 posto, ne možemo izdvojiti od globalnih procesa. Mi moramo naći mjesto na tom globalnom tržištu, a zato postoje niše i komparativne prednosti koje moramo iskoristiti. To moramo učiniti, a ne pokušati mijenjati svijet suprotstavljanjem globalizaciji, jer to ne možemo. Razlika između predsjednika države i Vlade je u tome što on može iznijeti zamjerke, a mi moramo naći modele kako popraviti stanje u područjima na koja se zamjerke odnose. I dok se u vezi s nekim zamjerkama slažemo, razlikujemo se kad je riječ o modelima njihova rješavanja.

• Hoće li se obveze tih tvrtki oprostiti? Istodobno, u kojoj je fazi Vladin projekt o opraštanju duga strateški važnim državnim tvrtkama?

- Nije realno očekivati da će doći strateški partner i preuzeti obveze. Zato ćemo ih ili dijelom otpisati ili prodati potraživanja uz diskont. Što se tiče državnih tvrtki gubitaša, radni tim u Ministarstvu financija radi na pripremi modela pomoći regionalno važnim državnim poduzećima, koja trenutačno imaju visoke akumulirane gubitke i istodobno visoke obveze prema državnim vjerovnicima. Također, utvrđuju se i poduzeća kojima je stečaj jedina opcija. Model bi trebao biti gotov ove godine, ali trebat će ga zakonski riješiti, što znači da će se morati predložiti na Vladi i tek tada usvojiti u Saboru.

• Za privatizaciju Jadroplova stigla je tek jedna obvezujuća ponuda, Tankerske plovidbe. Ostali su odustali zbog, tvrde, mnogo isprepletenih uvjeta, dok se u Tankerskoj nadaju da će uspjeti postići dogovor s vama oko upravo tih s tržišne strane teško prihvatljivih obveznih uvjeta?

- Nije uvijek pametno staviti uvjete u natječaju koje će odbiti potencijalnog ulagača i koje neće moći prihvatiti. Nisam sretan što je došla jedna ponuda, ali jesam zato jer je riječ o domaćoj tvrtki, koja ima i viziju i strategiju. Iako nisam ponudu razmotrio, nadam se skoroj privatizaciji Jadroplova, o čemu će konačno mišljenje dati resorno ministarstvo.

Ipak, početno navedene uvjete u natječaju ne možemo prekršiti, jer kad bismo odabranom ulagaču uvjete ublažili, prethodni interesenti, koji nisu iz tog razloga predali obvezujuće ponude, mogli bi se žaliti. Zahtjeve postavljene u natječajnoj dokumentaciji ulagač treba prihvatiti.

• Ni ove godine privatizacija nije tekla prema planu. Što i kojim se tempom nastavlja ove godine, te kada se očekuje novi zakon o privatizaciji? I kada će se potpisati ugovor s financijskim savjetnikom za privatizaciju Ine?

- U prvom dijelu godine radit ćemo na izmjenama i dopunama zakona o privatizaciji. Još ne znamo hoćemo li raditi poseban zakon o javno privatnom partnerstvu ili ćemo ga kao uredbu uvrstiti u zakon. U inozemstvu naime, ne postoji poseban zakon o JPP, nego je definiran posebnim propisima u zakonu. Privatizacija nema alternativu, a cilj mora biti podizanje konkurentnosti gospodarstva. Odnosno da svakom poduzeću osiguramo partnera spremnog na visoka ulaganja. Bez obzira na negativne primjere, moramo biti svjesni da država nije najbolji vlasnik poduzeća. Prijedlog ugovora s financijskim savjetnikom za privatizaciju Ine trebao bi biti iznesen na sljedećoj sjednici Vlade. Tvrdim, proces privatizacije Ine nije usporen, jer naš savjetnik ima dovoljno materijala za definiranje najboljega strateškog pravca. Očekuje se i daljnja privatizacija HT-a, o čemu još moramo raspraviti sa strateškim partnerom zaduženim za njegovu privatizaciju. Zatim, privatizacija Croatia osiguranja i preostali portfelj HFP-a. I već spomenute privatizacije TLM-a i željezara, te priprema privatizacije brodogradilišta.

• U posljednje vrijeme izraženiji je interes domaćih konzorcija za sudjelovanje u privatizaciji. Primjerice, Viktor Lenac, Splitska banka? Koliko podržavate takve prijedloge?

- Uvelike ih podržavam i nadam se da će ih biti sve više. Oni su, među ostlime, pokaztelj zrelosti naših tvrtki koje se udružuju u želji za rastom i razvojem. A pokazatelj su i potencijala i konkurentnosti.

• Nedavno ste boravili u Hong Kongu na godišnjoj skupštini WTO-a.

- U Hong Kongu su učinjeni važni koraci u daljnjoj liberalizaciji tržišta, važni i za nas. Bogate su zemlje, u prvome redu EU i SAD, napravile veliki iskorak i pristale ispuniti očekivanja zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja. Mišljenja sam da je konferencija polučila bolje rezultate nego do sada. Naime, zemlje u razvoju tražile su da njihovi poljoprivredni proizvodi, s kojima su konkurentne na tržištu, dobiju veće šanse za plasman na tržištima razvijenih zemalja.

Izraelci zainteresirani za hrvatska brodogradilišta

• Jeste li na skupštoni WTO-a u Hong Kongu imali i nekih dvostranih konkretnijih razgovora i dogovora?
- Od bilateralnih razgovora, najkonkretniji je bio onaj s potpredsjednikom Vlade Izraela, koji mi je spomenuo interes njihovih gospodarstvenika za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta. Dogovorili smo se o posjetu njihove gospodarske delegacije sredinom ove godine. Također je bilo riječi i o drugim domaćim industrijama koje se spremaju na privatizaciju.

To im je i omogućeno, time što su kroz carine, potpore i izvozne subvencije razvijene zemlje popustile u zaštiti svoje poljoprivredne proizvodnje. Dogovoreno je da se sve izvozne subvencije ukinu do godine 2013., a do travnja ove godine utvrde modaliteti njihova postupnog smanjivanja. Istodobno će se smanjivati i iznos potpora, te carinskih stopa.

Kod industrijskih proizvoda prihvaćena je tzv. švicarska formula koja podrazumijeva brže smanjivanje trenutačno viših carinskih stopa u odnosu na one niže, te je dogovoreno da one ispod 5 posto neće trebati dalje liberalizirat. U vezi s uslugama bilo je manje pomaka.

Domaći će pregovarači također će sudjelovati u tim pregovorima do kraja travnja kada će se odluke donijeti. Mi predvodimo pregovaračku skupinu zemalja primljenih posljednjih nekoliko godina.

Izborili smo se da se za sve dogovoreno u vezi s liberalizacijom, koja se odnosi na novo primljene članice, utvrdi grace period, te dulje vrijeme implementacije tih mjera. Na taj ćemo način dati i dovoljno vremena našim industrijskim granama ili poljoprivredi da se bolje pripreme.