Uwe Gregorius: Iznuđeni izlazak Siemensa na burzu mogao bi biti loš signal stranim kompanijama

Pripremamo se za izlazak na burzu. Smatramo potpuno neargumentiranom tvrdnju da je takvu poslovnu odluku donijelo samo 1,5 posto vlasnika kompanije, odnosno 70 ljudi s jednom dionicom

Razgovarala: Bojana Božanić
Foto: Željko Jelenski
[email protected]

                   Uwe Gregorius na poziciju predsjednika Uprave Siemensa d.d. došao je prije dvije godine naslijedivši legendarnog Mirka Barišića, a nakon dva uspješno odrađena mandata u hrvatskom Siemensu, kada je obnašao dužnost tehničkog direktora i člana Uprave.

U svim razgovorima ističe da se u Hrvatskoj ne osjeća kao stranac niti želi da ga tako doživljavaju, jer porez plaća hrvatskoj državi, a i svoje privatno vrijeme ulaže u jačanje domaće ekonomije predsjedajući Njemačko-hrvatskoj trgovinskoj i gospodarskoj komori. Značajniji projekti iz njegova prvog hrvatskog mandata odnosili su se na rad na akviziciji, osnivanju i održavanju triju mobilnih mreža, osnivanju Centra kompetencije za sektore Energije te Automatizacijske i pogonske tehnike (A&D) kao i uvođenje SAP R3 sustava poslovanja u hrvatski Siemens.

Gregorius će biti zapamćen i po plasiranju Siemensovih dionica na burzu, na što su ga gotovo ucjenom natjerali mali dioničari.
Naime, austrijski Siemens 95-postotni je vlasnik Siemensa d.d. i prema izmijenjenom Zakonu o trgovačkim društvima može ‘izbaciti’ male dioničare iz vlasničke strukture ako im ponudi primjereni iznos. Siemens je ponudio 292 kune po dionici, a dioničari su tražili 1.634 kune. U međuvremenu, mali su se dioničari 'namnožili' te su ispunjeni zakonski uvjeti za izlistavanje dionica na burzi - upravo onoga što je Siemens istiskivanjem dioničara želio izbjeći.
Mali dioničari žele Siemens na burzi kako bi utvrdili realnu tržišnu cijenu dionice. U cijeli slučaj uključila se i Komisija za vrijednosne papire koja je zaprimila dvije prijave, jednu od Uprave Siemensa i jednu od malih dioničara.

Trgovački sud potkraj 2004. poništio je odluku o istiskivanju malih dioničara, a početkom ožujka ove godine Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je zahtjev za objavljivanje podataka iz prospekta pri uvrštenju u JDD kotaciju, pa  tako Siemens uskoro izlazi na burzu.

• Ocijenite događaje u Siemensu od vašeg dolaska na poziciju predsjednika Uprave nakon Mirka Barišića?

- Revidirali smo strategiju kompanije tako da se još više usmjerimo na rast. U 2002. godini kompanija je počela stagnirati pa je strateški najvažnije bilo potaknuti rast. Identificirali smo nejasnoće, odnosno segmente u kojima smo nedovoljno zastupljeni u usporedbi sa Siemensom u drugim zemljama. Izuzmete li iz pokazatelja efekt koji je rezultat prodaje odjela mobilnih uređaja, kompanija je postigla rast od oko 60 posto u posljednje dvije godine što smatram dobrim početkom.

• Jeste zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima?

- Nikad nisam zadovoljan jer u trenutku kada postane zadovoljni postignutim morate promijeniti poziciju.

• Sljedeći cilj?

- Najvažnije je zadržati tempo. Zaposlili smo gotovo 500 ljudi u posljednje dvije godine. Kada radimo benchmark uspoređujemo se sa Siemensovim najboljim kompanijama u drugim regijima. Nastojimo ući u klub najboljih.

• Kako biste pojedinačno ocijenili segmente poslovanja?

- U Siemensu prevladava telekomunikacijsko poslovanje i ono u ukupnim prihodima tvrtke sudjeluje s više od 50 posto. Usprkos svim promjenama na tržištu uspjeli smo povećati volumen ovog segmenta. Zadržali smo poziciju kad je riječ o infastrukturi i T-mobileu, konkuriramo Ericssonu, ali smo i glavni partner drugim mrežama. U fiksnoj mreži nastavili smo širenje, zadržali smo lidersku poziciju, a radi se i na projektu usluga koje pružaju dodanu vrijednost našem poslovnom partneru. Jedna od strategija bilo je i privlačenje novih kupaca. Tako smo u listopadu prošle godine isporučili Hrvatskim željeznicama informatičku i telekomunikacijsku strategiju, što je i preduvjet za modernizaciju u smjeru uvođenja GSM sustava za željeznice. Uz to potpisani su i ugovori za isporuku transmisijske opreme s tvrtkom Odašiljači i veze.

• Kako stvari stoje u sektoru energetike i industrije?

- Povijesni dio priče dolazi iz akvizicije s ATM-om, a zahvaljujući iskustvu i dugogodišnjem poslovanju danas držimo vodeću poziciju u Hrvatskoj. U Sloveniji i Bosni i Hercegovini imamo tržišni udjel od 80 posto, a proširili smo i teritorij, pa sada zaduženi i za Srbiju. Zaposlenici u Hrvatskoj rade i na internacionalnim projektima u Njemačkoj. Fokusirani smo na rad s Inom kao njihov servisni partner. Sudjelovanjem na projektu gradnje vodocrpilišta Ravne Njive u Splitu uspješno smo ušli i u biznis vodovoda i odvodnje i započeli realizaciju projekta gradnje sustava nadzora i upravljanja u vodoopsrbnom području Grada Varaždina.

• Iziskuju li takvi projekti dodatno obrazovanje zaposlenih?

- Interno, unutar kuće, posvetili smo se dodatnom obučavanju našeg kadra za vođenje projekata. Trenutačno obučavamo 100 inženjera od juniorskih do seniorskih projekt menadžera, što je definitivno potrebno ako želite ući u složenije projekte.

• Najveći rast ostvaren je u razvoju softvera.

- Dokazali smo da smo kadri konkurirati zemljama poput Rumunjske i Kine. Razvoj softvera trenutačno je najjači u području komunikacija, ali ne zaostaje ni u drugim područjima.

• Što očekujete u području zdravstva?

- Što se tiče medicine vratili smo se na dobru poziciju i pokrivamo između 40 i 50 posto tržišta. Konkurenti su nam GE, Philips i, što je izuzetak u cijeloj Europi, tvrtka distributer japanskih uređaja. Nadamo se da će uskoro početi privatizacija zdravstvenog sektora. U tom segmentu veselimo se jačanju privatnog poduzetništva, naročito kad je riječ o bolnicama. Siemens je jedna od malobrojnih kompanija koja u tom području pruža brojne usluge. Imamo tim doktora, profesora, operativaca i administacije i spremni smo na nove projekte u tom području.

• Što je s Končarom?

- Siemens ima 51 posto u Končar energetskim transformatorima. Kompanija je imala rekordnu godinu i ostvareno je oko 80 milijuna eura, a poslovi su uglavnom izvozno orijentirani. Postali su ako ne najbolja onda zasigurno jedna od najboljih takvih kompanija unutar Siemensa na što smo ponosni.

• Kakvi su odnosi između Siemensa i Končara?

- Nekoliko puta smo Končaru ponudili da pokušamo ponoviti uspješnu priču s transformatorima. To nije naišlo na pozitivan odgovor Končara ni nakon dvije godine razgovora.

• Je li u planu privatizacija Končara?

- To nije naša opcija.

• A neke druga kompanije u Hrvatskoj?

- Sjajan je primjer austrijska kompanija Va Tech za industrijska rješenja te prijenos i distribuciju energije koju je Siemens AG prošle godine preuzeo i integrirao u svoj portfelj. Tako je i uspješna hrvatska podružnica Va Techa postala dio velike Siemensove obitelji, a primjer njihova uspješnog poslovanja su rješenja za Prodajni centar Bauhaus, Zagreb tower, Hypo Alpe Adria Center, Eurotower i KIKA Centar.

• Smatrate da se Siemens podcjenjuje u cijeloj priči?

- Smatramo da pružamo vrijednost hrvatskoj ekonomiji, izvršavamo obveze prema državi, postajemo vrijedan dio društva kroz usluge koje pružamo, a unatoč tome neki još smatraju da nismo hrvatska kompanija. Što uostalom znači biti hrvatska kompanija? Dokazali smo da već 9 godina ovdje uspješno poslujemo i danas smo konstanta hrvatskog gospodarstva. Ono s čime javnost nije upoznata jest da je Siemens tržište samo po sebi i da, primjerice kompanije poput Đure Đakovića proizvode robu u vrijednosti 5 milijuna eura za potrebe Siemensova sektora Prometne tehnike i infrastrukture u Njemačkoj.

• Koliko planovi Siemensa ovise o ulasku Hrvatske u EU?

- Ulazak Hrvatske u EU označava otvaranje fondova. Postoje različiti pristupni fondovi iz kojih se mogu dobiti sredstva koja će pomoći kad je riječ o financiranju primjerice infrastrukture. Imamo pozitivan impuls jer smo vidjeli što se dogodilo u Slovačkoj i našoj sestrinskoj kompanija tamo. Iskustva su pozitivna.

• Kakvu promjenu očekujete u odnosu s Vladom?

- Proces donošenja odluka bit će manje pod utjecajem politike, a više će ovisiti o ekonomskim kriterijima. Poslove će dobivati bolji. Spremni smo na to jer dosad smo najviše radili s privatnim sektorom i uspješno se natjecali s konkurencijom.

• Kako kao predsjednik Hrvatsko-njemačke trgovinske komore pomažete hrvatskome gospodarstvu?

- Orijentirani smo prema malim i srednjim tvrtkama kojima nudimo mogućnost da pronađu poziciju na njemačkom tržištu. Povezujemo hrvatske i njemačke kompanije koje pronalaze međusobni interes, a uključeni smo i u pregovore za ulazak Hrvatske u EU. Nastojimo hrvatskim kompanijama dati detaljan uvid u to što je sve potrebno za udovoljavanje uvjeta za korištenje fondova. EU ima čvrstu administraciju i valja razmjeti način na koji stvari funkcioniraju.

• Je li austrijski biznis u hrvatskoj jači od njemačkoga?

- Mislim da se treba izaći iz okvira takvog razmišljanja i promatrati to kao europski biznis. Siemensu je na kraju dana svejedno. Htio bih vidjeti da se takav način razmišljanja uvriježi. Sa stajališta ekonomije sve je to veliko tržiše koje treba konkurirati američkome i azijskome.

• Kakav sustav nagrađivanja zaposlenika primjenjuje Siemens?

- Godišnja plaća sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela, koji ovisi o osobnom performansu i uspjehu kompanije.

• A edukacija zaposlenih?

- Postoji Siemens akademija i hrvatski zaposlenici trenutačno sudjeluju u nekoliko programa. Koncipirani su na stvarnim slučajevima, a ne na teoriji. Riječ je o međunarodnim timovima, a zadatak im je razviti novi proizvod. Obveza im je plasirati proizvod na tržište ali ga i prodati stvarnom klijentu.

• Kakve su u prosjeku plaće u Siemensu?

- Usklađene su s industrijom. Povećanje broja zaposlenika i 10. pozicija najboljeg poslodavca u Hrvatskoj idu nam u prilog.

• U 2005. godini Siemens je prijavio 5-700 patenata. Mnoga sredstva ulažu se u razvoj softvera, što hrvatski inženjeri rade za ostatak koncerna?

- Većina projekata razvoja softvera namijenjena je izvozu. U Siemensu je zaposleno 800 inženjera i teži se izvoznoj orijentaciji. Na bosanskom i slovenskom tržištu najaktivniji smo u segmentima mobilnih mreža i energetici. Siemensovi domaći programerski stručnjaci također su razvili rješenje za mobilno bankarstvo isporučeno i integrirano u sustav Erste&Steirmärkische banke.
 
• Je li hrvatski Siemens samo outsourcing tvrtka njemačkog Siemensa?

- Na početku je bilo tako zamišljeno, ali sve više dolazimo u poziciju da preuzimamo odgovornost za proizvode. To je potrebno da bi se opstalo na tržištu jer uvijek na tržiše može doći kompanija koja će zbog manjih plaća imati i niže cijene. Morate posjedovati tehnološke vještine i mogućnost razvoja novih proizvoda te preuzeti odgovornost za rezultate.

• Jesu li hrvatski inženjeri s obzirom na kvalitetu jednaki njemačkim ili austrijskim?

- Ne, bolji su.

• Zašto postoje razlike u plaćama, ako su hrvatski inženjeri kvalitetniji?

- Na to snažno utječu porezi i prirezi i slične stvari koje su različite u tim zemljama.

• Znači li to da hrvatski inženjeri obavljaju lohn poslove za ostatak Siemensa u svijetu?

- To je dijelom istina, ali ne vidim ništa negativno u lohn poslovima. Bolje i lohn posao nego nezaposlenost.

• Hoćete li se uključiti u obrazovanje hrvatskih inženjera?

- Trenutačno razgovaramo o programima koji su uspješni započeli u drugim zemljama. U Njemačkoj postoji program uzimanja studenata iz srednjih škola na akademije gdje polovinu obrazovanja provode učeći o konkretnom poslu što im daje prednost pred onima koji su završili fakultet jer poznaju kompaniju i praktični dio poslovanja. Ne trebate uvijek ljude samo s FER-a ili sličnih visokih škola. Neće svi koji su na FER-u mukotrpno stjecali znanje htjeti ostati i razvijati softvere zauvijek. Postoji i druga grupa ljudi, ne kažem manje vrijedna, ali to su ljudi koji mnogo rade u kompanijama. Raspravljamo o takvim programima s kompanijama koje imaju takvu praksu.

• Kakva je trenutačno situacija s malim dioničarima?

- Imali smo tri parnice na sudu. Prva sudska odluka donesena je u korist Siemensa, ali nažalost za to je trebalo dvije godine. Nadamo se da će stvari ubrzo riješiti.

• Postoji li novi moment u priči?

- Pripremamo se za izlazak na burzu. Smatramo potpuno neargumentiranom tvrdnju da je takvu poslovnu odluku donijelo samo 1,5 posto vlasnika kompanije, odnosno 70 ljudi s jednom dionicom.

• Je li velika razlika u cijeni koju su naveli profesor Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević te Zgombić i partneri?

- Ne znam kako su došli do iznosa od 1.634 kune po dionici. Zna se koji je proces procijene fer vrijednost, znamo to kada procienjujemo kompanije u slučaju akvizicija i spajanja. Zanimljivo je da Zakon koji se primjenjuje neće moći održati u Europi.

• Hoće li to utjecati na odluke drugih kompanija o dolasku u Hrvatsku?

- Nekoliko velikih tvrtki već prati kako će ova priča završiti. Postoje promatrači, čak i strane kompanije, koje prate kako su zaštićene njihove investicije.

• Koliko su vaše odluke u Siemensu Hrvatska operativne, a u kojoj su mjeri strateške?
- Zajedno s matičnom kompanijom dogovaramo se o ciljevima i strategijama, a nakon toga slobodno poslujemo. Postoje naravno okviri koje daje matična kompanija i treba ih se pridržavati. Mislim da imam autonomnost kao i svaki drugi direktor u takvim kompanijama.

• Koliko još planirate ostati u Hrvatskoj?
- Ostat ću dokad mi dozvole i dokad mi to bude bilo zanimljivo. Ostat ću sve dok mi ovaj posao bude predstavljao izazov jer mi se Hrvatska sviđa. Lokacija je savršena, ljudi su odlični. U usporedbi sa zemljama u kojima sam živio, ovo je uistinu dobro mjesto za život.