Uzgoj sretnih riba i povrća na gradskim krovovima
Umjesto da uzgajaju bio voće i povrće na selu, pristalice novog međunarodnog pokreta, žele što više iskoristiti površine u velikim gradovima. Tako se štedi na prijevozu i gradovi postaju zeleniji, čak i odozgo.
Ljeti na krovu neupotrebljivog kontejnera u dvorištu nekadašnje pivovare raste rajčica i začinsko bilje, dok u bačvi ispod njega plivaju šarani. Ova kombinacija nije napravljena slučajno. Riječ je o sustavu Akquaponic, objašnjava Tobias Wimmer.
- Kombinacija uzgoja bilja i riba je zanimljiva jer ribe proizvode materije korisne za biljke, koje ih potom preuzimaju i tako pročišćavaju vodu- kaže.
Zašto bi priroda morala prestati na krovu kuće? Wimmer, 27-godišnjak koji studira dizajn na Tehničkom sveučilištu u Berlinu jedan je od 15 studenata koji se u zimskom semestru bave ovim projektom izgradnje vrta na kontejneru za morski prijevoz robe. Na 'akademskom' njemačkom to se zove 'prethodna studija opravdanosti' što znači da studenti pokušavaju utvrditi koliko je realna ideja o podizanju najvećeg svjetskog poljoprivrednog imanja na krovu.
Bio bi upotrebljen krov u blizini tog kontejnera za prekomorski prijevoz robe, krov nekadašnje pivovare, ogromne zgrade od cigle u južnom Berlinu. Christian Echternacht kaže: To je ukupno 7000 kvadratnih metara, otprilike kao jedan nogometni stadion, od toga 4000 kvadrata su stakleni vrtovi dok ostatak čine prostorije s ribnjacima.
Christian Echternacht je jedan od tri člana grupe 'Riba s krova' koja ima velike planove. On je zadužen za marketing i prodaju, njegovi kolege, jedna botaničarka i menadžer, razmišljaju o provođenju ideje u djelo. Sljedeće godine bi tamo trebalo nastati imanje, ali pioniri još traže ulagače. Pet milijuna eura je potrebno za provođenje projekta. Echternacht kaže kako je to veoma zdrav projekt; bio-ribe se hrane bio-hranom, a upravo to je cilj - ne koristi gnojiva, niti davati bilo kakve lijekove ili antibiotike ribama.
- Ovo je jedan kompletan, čist sustav. Naše ribe su sretne ribe - kaže Echternacht.
Konvencionalni uzgoj ribe zahtjeva 1000 litara vode za kilogram ribe, 'ribi s krova' je potrebno pet puta manje - 200 litara vode se umjesto klasičnog načina, filtrira kroz biljke. Na ovaj način izbjegle bi se i zaista nevjerojatne kilometraže koje hrana prelazi prije nego što stigne do kupaca. Student Tobias Wimmer se čudi da gradska dobra odavno nisu postala stvarnost. Kad se pogleda na primjer Berlin, s toliko ruševina, potencijal i prostor postoje, urušene kuće se veoma lako mogu pretvoriti u staklenike i tako pokrenuti regionalna proizvodnja hrane.
Ova godina će biti uzbudljiva za grupu 'Riba s krova' i studente Tehničkog sveučilišta. Ako se utvrdi isplativost projekta i privuku ulagači, 2013. bi sivi krov berlinske pivovare mogao postati ogroman staklenik i time i najveća svjetsko gradsko imanje. (Deutsche Welle)