Uživajte u odmoru koji ste itekako zaslužili

Sporije reakcije, osjećaj iscrpljenosti na kraju radnog dana, razdražljivost, sve manje entuzijazma i pozitivne energije znakovi su nakupljena umora

Piše: Tatjana Divjak
www.tatjanadivjak.hr

Čitajući izjave nekih menadžera koji kažu da rijetko odlaze na godišnji odmor, a ako i odu, da obvezatno pregledavaju poštu čak i dok su na moru te da im odmor i nije važan, pitam se: Koliko će proći dok ne izgore? Ne na suncu, naravno. Dugotrajno izvrgavanje stresu neizbježno rezutira pregaranjem (burn out), kad nam tijelo i duh svojevrsnim krikom zapravo daju do znanja da više ne mogu.

Tijekom napornoga godišnjeg ciklusa nakupljamo stres i umor, čije znakove nije teško uočiti: sporije reakcije, osjećaj iscrpljenosti na kraju radnog dana, razdražljivost, sve manje entuzijazma i pozitivne energije. Za sve što radimo, treba nam više energije, a nju smo, pak, potrošili. Cijelu godinu živimo u brzom ritmu i, tek kada dođu visoke temperature, postanemo svjesni da smo nataložili preveliku količinu negativne energije koja nas sprječava da s uobičajenom lakoćom postižemo rezultate koje od sebe očekujemo.

Dakle, trebaju nam promjene u načinu na koji provodimo dan, kao i vremenu koje posvećujemo predahu, veselju, pa čak i pročišćavanju organizma zdravijom i kvalitetnijom prehranom. Subjektivni osjećaj koji nas prati u tim situacijama svodi se, jednostavno rečeno, na to da - 'nismo svoji'. Bez obzira na to jesmo li na rukovodećemu radnom mjestu ili samo član tima s određenim zadacima i obvezama, osjećaj je isti za sve: tjelesna i umna iscrpljenost te potreba za promjenom ritma.

Ako tijekom godine ne prekidamo nakratko takav ritam, nakupljeni umor može se pretvoriti u kronični. Tada nam za odmor više nije dovoljna samo nedjelja, kao u fazama akutnog umora, koji nakupimo u kraćim vremenskim razdobljima, pa ga se i možemo riješiti s nekoliko sati sna dulje nego obično. Naime, kronični umor nastaje nakupljanjem tijekom duljeg vremenskog razdoblja pa ga se ne možemo osloboditi samo tijekom vikenda. Rješenje je dulji odmor, za koji ipak nije važno samo koliko traje, već i koliko je kvalitetan. U vezi s kvalitetom odmora nameće se i ključni pojam: planiranje.

Talijani su se dosjetili izvrsnom rješenju: ferragostu, ili kolovoškom odmoru. Aktivnosti svih sudionika poslovnih procesa u Italiji u kolovozu se svode na minimum pa godišnji odmor nije teško isplanirati. Preostaje im jedino da se odluče na koju stranu svijeta krenuti. Organizacija rada u našoj zemlji svodi odmor na ljetno razdoblje. Škola, primjerice, završava sredinom lipnja, a počinje početkom rujna - i to nam je najčešće ograničenje. 
 

Mnogi bi radije iskoristili razdoblje predsezone, no to često nije moguće zbog siline aktivnosti koju, zbog lošeg planiranja radnih aktivnosti, često ostavljamo za razdoblje uoči godišnjeg odmora. Iako se, prema većini kolektivnih ugovora, godišnji trebaju planirati do kraja svibnja, mnogi to još uvijek ne rade. Stoga se stalno vuku dani 'staroga' godišnjeg koji najčešće iskoristimo bilo kako, u 'zadnji čas', možda upravo onda kad ni sami više ne znamo što bismo s njim. Jeste li i vi među takvima?

Što bi bio ideal kojem treba težiti? Idealno bi bilo godišnji rasporediti tako da u ljetnom razdoblju na raspolaganju imate dva do tri, a zimi jedan tjedan odmora. Naravno, što imate više radnoga staža, imate i više dana godišnjega. Taj 'višak' iskoristite za nekoliko kraćih 'produljenih' vikenda tijekom godine. Petak ili ponedjeljak koji ćete spojiti s vikendom (i, naravno, isplanirati u dogovoru sa suradnicima), postaju tako kraći odmor.
Sljedeće što treba odlučiti jest kako želite provesti svoj odmor: ležeći na suncu, ili u hladu uz osvježavajuće piće, odnosno pasivno, kad uglavnom ne radite ništa, ili aktivno, kad uobičajeni obrazac provođenja radnog vremena mijenjate tako da se bavite omiljenim hobijem ili tjelesnom aktivnošću prilagođenom vama i sklonostima vaše okoline.

Planinarenje, plivanje, jedrenje, daskanje, samo su neke aktivnosti za koje se možete odlučiti. Što izabrati, ovisi jedino o vašim željama i zanimanju, iako je općenita preporuka da ne pretjerujete ni u jednoj od te dvije mogućnosti izbora. Nagli prekid svih aktivnosti, kao i izlaganje povećanim tjelesnim naporima (pogotovo ako niste navikli ili niste u formi), mogu imati negativne posljedice. Ako je vaše radno mjesto takvo da pretežno sjedite i imate stalan intelektualni napor, prijeko su vam potrebne tjelesne aktivnost, no uvodite ih postupno.

Na početku misli na kraj, stara je mudrost. Osigurajte stoga da vas na povratku s odmora ne dočeka gomila neriješenih zadataka ili problema. Prave rezultate donijet će, ako je to moguće provesti, povjeravanje tih zadataka vašim kolegama, u suprotnom se pobrinite da kolege koji su vezani uz vaš radni ritam i poslove budu na godišnjem odmoru kad i vi. Za povratak s godišnjeg odmora pripremite se i prije negoli na nj odete: napravite plan aktivnosti koje će vas čekati kad se vratite kako biste se taj prvi dan na poslu mogli potpuno opustiti.

Želite li sebi i svojoj obitelji pravi odmor, nemojte ostaviti broj telefona za kontakt. No, promemoriju sa statusom predmeta i eventualnim reakcijama na iznenadne zahtjeve poslovnih partnera ostavite u pisanom obliku osobi koja će vas zamjenjivati ‡ tako ćete ne samo osigurati normalno obavljanje radnih zadataka već ćete i svojega kolegu, a i sebe, poštedjeti stresnih situacija.

Ako je vaš posao zahtjevan pa ne možete ni tijekom odmora prepustiti uzde nekom drugom i ne pratiti što se događa, odredite vrijeme u kojem vas se može nazvati, ali tako da to ne remeti odmor ni vama, ni vašoj obitelji. Tako ni taj jedan sat koji ćete provesti rješavajući probleme neće biti izvor frustracija i stresa.

Planirajte odmor i provedite ga tako da se ne samo odmorite nego i napunite baterije baveći se onim čime se tijekom godine zbog poslovnih obveza ne stignete i što vam nedostaje. U to svakako uključite kvalitetnu komunikaciju s obitelji i prijateljima, a neko vrijeme posvetite i samima sebi.