Uzlazna linija poslovnog raspoloženja

Nakon što je Hendal Liderov indeks poslovnog optimizma u siječnju 2006. iskazao pad vrijednosti u odnosu na mjesec prosinac, u veljači indeks se oporavio iskazavši rast vrijednosti od 1,5 postotna boda

S obzirom na to da je siječanjska vrijednost indeksa bila viša od one iz studenoga 2005. te da je Hlipo indeks nastavio blago rasti i u veljači, može se zaključiti da je privredna aktivnost u Hrvatskoj na rastućoj putanji koja bi se mogla iščitati i u dobrim rezultatima privredne aktivnosti za četvrto tromjesečje 2005. te u prvom tromjesečju 2006.

Stabilni rast privrede mogao bi se ponajprije temeljiti na bržem rastu osobne potrošnje zbog očekivanog povećanja plaća u poslovnom sektoru, oporavku investicija dijelom uzrokovanom nastavkom radova na cestovnoj infrastrukturi i snažnom rastu izvoza potpomognutog daljnjim pregovorima s EU.

Hlipo je  javnosti danas predstavljen na konferenciji za novinare u Poslovnom centru FIMA Holdinga u Varaždinu, a predstavili su ga predstavnici Hendala i Lidera, te analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek. 

Analizirajući odgovore poslovnih subjekata po sektorima, može se uočiti da uzorak kretanja indeksa optimizma prate sektori prijevoza i graditeljstva, u kojima je poslovna klima u veljači bila optimističnija nego u siječnju, dok u veljači 2006. sektori proizvodnje, trgovine i turizma bilježe pad poslovnog optimizma.

Od svih sektora najoptimističniji je sektor građevinarstva koji je trenutačno prema ovim rezultatima najpropulzivnija djelatnost hrvatske privrede.

Međutim isti je sektor i najvolatilniji kad je riječ o poslovnome optimizmu, što jasno pokazuje da državne intervencije u tom sektoru, u vidu gradnje cestovne infrastrukture, mogu izazvati pravu zbrku na tržištu. S druge strane, trgovina je jedina djelatnost u kojoj poslovni optimizam stagnira tijekom cijeloga promatranog razdoblju.

Porast optimizma u graditeljstvu pratili su dobri rezultati što ih je ova djelatnost ostvarila potkraj 2005. U studenome je naime zabilježen oporavak razine građevinske aktivnosti, prema desezoniranim podacima, ponajviše zahvaljujući gradnji zgrada.

Godišnja stopa rasta ostvarena u četvrtom tromjesečju (u listopadu i studenome) porasla je na 8,7 posto, dok je u trećem tromjesečju iznosila 2,5 posto. Prema posljednjim podacima DZS-a o izdanim građevnim dozvolama u studenome i vrijednosti neto narudžaba građevinskih radova u listopadu, može se početkom 2006. godine očekivati nastavak pozitivnih kretanja u građevinarstvu, što se i očituje u porastu vrijednosti poslovnog optimizma za ovu djelatnost u veljači.

Na nastavak pesimističnog raspoloženja u trgovinskoj djelatnosti jasno ukazuje i dostupna statistika. Naime, od sredine trećeg tromjesečja bilježi se smanjenje razine desezoniranog prometa u trgovini na malo. Nakon visoke godišnje stope rasta trgovine na malo od 6,0 posto u drugom tromjesečju, njezin se godišnji rast usporio na 2,7 posto u trećemu i 2,1 posto u četvrtom tromjesečju.

Najveći doprinos nominalnom rastu trgovine u prosincu dala su motorna vozila te motorna goriva i maziva. I podaci o zalihama u industriji te usporavanju rasta uvoza trajnih i netrajnih roba za široku potrošnju ukazuju na pad domaće potražnje za potrošnim dobrima koja se očituju i u stagnaciji aktivnosti u trgovini na malo.