Vandoren: Ako Brammertzovo izvješće ne bude pozitivno, pregovori će se otegnuti

Veleposlanik Europske Unije u Hrvatskoj, Paul Vandoren, upozorio je kako Hrvatska neće završiti pregovore u zacrtanom vremenskom okviru ako ne dobije ocjenu zadovoljavajuće suradnje s Haškim tribunalom u redovitom izvješću glavnog tužitelja Sergea Brammertza, Vijeću sigurnosti.

Time je jasno dao do znanja kako je suradnja s tribunalom i dalje jedan od preduvjeta za zatvaranje poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima. Europska Unija čini se, polako gubi živce i strpljenje s hrvatskom Vladom. U vrlo kratkom razmaku, od samo nekoliko dana, visoki dužnosnici, u tri navrata, jasno su dali do znanja kako hrvatski put u Uniju možda je pri kraju, ali i da to nikako ne znači da je gotov. Posljednji u nizu oštrih istupa bio je onaj Paula Vandorena na poslovnom događanju Američke gospodarske komore. U kratkom i vrlo sadržajnom obraćanju prisutnima, Vandoren je taksativno naveo sve što Unija očekuje od Hrvatske prije punopravnog članstva. Iako je riječ o ponavljajućim motivima, ton u kojem se posljednih dana primjedbe prema Hrvatskoj izriču, osjetno je zaoštren.

Veleposlanik je u uvodu potvrdio kako će Hrvatska biti 28. članica, no i odmah dodao da o vremenskim okvirima neće govoriti, odnosno da datum ovisi o ispunjenju uvjeta, a ti uvjeti proizlaze izravno iz dva poglavlja u pregovorima, 23 i 8, Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje. U slučaju prvog, Unija od Hrvatske očekuje jačanje profesionalnosti i nezavisnosti hrvatskih sudaca kroz transparentniji sustav biranja, smanjenje zaostalih predmeta i nastavak borbe protiv korupcije pri čemu su transparentnije financiranje političkih stranaka, bolje definiranje konflikta interesa i sloboda informacija tri pitanja od posebnog interesa. Osim toga, Vandoren je napomenuo i kako samo podizanje optužnica nije dovoljno te da Unija očekuje punu primjenu zakonskih okvira, odnosno i konkretne presude kao jamstvo da se borba provodi i nastavlja.

Podsjećajući na nedavni istup svoje kolegice Viviane Reding, povjerenice za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo, u kojem je rekla da Uniju ne zanimaju polovična riješenja, Vandoren je dodao i problem manjina, odnosno njihovih prava i zastupljenosti u institucijama kao još jednu od stvari u kojoj se očekuje napredak. Sljedeća akutna točka su brodogradilišta kao osnovni preduvjet pregovora u poglavlju o tržišnom natjecanju. Europska komisija očekuje nove planove restrukturiranja, kazao je Vandoren, a ona brodogradilišta koja ne dobiju zeleno svjetlo Komisije, morat će biti zatvorena. Državna jamstva i izravne subvencije nisu moguće, podsjetio je.

Pored ovih, najvažnijih prigovora, veleposlanik je naveo i tri dodatna, a odnose se na apsorpcijski kapacitet hrvatske javne uprave i njenu sposobnost da ponudi kvalitetne projekte za fondove EU, koji su trenutno oskudni, na manjak jasne potpore građana ulasku Hrvatske u Uniju, u čemu ona još uvijek čeka plan Vlade za kampanju prema građanima, te problem izravnih stranih ulaganja, kojih jednostavno nema dovoljno. Stječe se dojam da Hrvatska nije dovoljno otvorena i da se investicijska klima nije posebno poboljšala proteklih godina, ustvrdio je, navodeći primjer Rumunjske u kojoj su strana ulaganja iznosila oko 35 posto BDP-a netom prije ulaska, dok je u Hrvatskoj ta brojka 2008., zadnje ‘dobre’ godine, bila devet posto, a i tih devet posto činile su privatizacije i akvizicije, ne greenfield ulaganja. Lošu klimu, još jednom je objasnio Vandoren, stvaraju korupcija, netransparentan sustav javne nabave, neefikasno pravosuđe i spora administracija. (Vanja Figenwald)