Vandoren: Hrvatskoj nužne reforme za konkurentnost u EU

Što hrvatske poduzetnike očekuje po ulasku u EU, koje sve faze treba odraditi, što su prednosti, a gdje opasnosti pokušala je odgovoriti međunarodna konferencija 'Obrtništvo u EU' u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, održana 21. ožujka u sjedištu HOK-a u Zagrebu.

Najzapaženiji i vrlo analitički prikaz, kako sadašnjeg stanja u EU-u, tako i pripremljenosti Hrvatske za predstojeće izazove dao je veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije EU u RH, dok su o iskustvima nove članice, točnije Slovenije govorili Štefan Pavlinjek, predsjednik Obrtno-podjetinške zbornice Slovenije, Edita Granatir Lapuh, direktorica za poduzetništvo i konkurentnost u Ministarstvu gospodarstva RS. - HOK se aktivno uključuje u Vladinu kampanju ulaska u EU, s ciljem informiranja i prilagodbe obrtnika za proces. Ovo je treća konferencija organizirana s tim ciljem i svakako, budući da smo negdje na pola puta do pripremljenosti naših članova za sve što ih očekuje, namjeravamo učiniti još više za naše obrtnike.

Posebice, one koji imaju izvozne perspektive, dakle one koji bi mogli povući sredstva predpristupnih fondova - rekao je u uvodu Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a i predao riječ svom slovenskom kolegi Štefanu Pavlinjeku, koji je naglasio da komora ima veliku odgovornost informirati i pripremiti svoje članove za ulazak na 500 milijunsko tržište.- Još se, istina, pitamo što smo sve dobili, a što izgubili. No, od iskustava koje imamo od 2004. godine, od kako smo punopravni član, izdvojit ću glavne prednosti. Dakle, osim ogromnog tržišta ulazite u gospodarski i politički stabilan prostor bez carinskih i ostalih troškova, dobivate mogućnost za strukturna europska sredstva. Omogućen je jeftiniji i brži pristup novim tehnologijama i znanjima. Pozitivnosti su i kod zajedničke trgovinske politike, suvremeno i poduzetnički orjentirano europsko zakonodavstvo, te svakako više poslovne etike i platne discipline- rekao je  Pavlinjek.

Nakon što je pohvalio sve napore Hrvatske da dođe do zadnje faze pristupnih pregovora, Paul Vandoren naglasio je da je kriza dovela do burnih rasprava u EU o tome kako razvijati snažnije jedinstveno tržište, te da su iz krize izvučene pouke. Prema 'Strategiji Europa 2020.' donesenoj zbog prevladavanja krize težište je stavljeno na rast gospodarstva temeljenog na znanju i održivom razvoju, a Hrvatsku je pozvao da se već sada pridruži tu iznesenim ciljevima. - Analize u odnosu na zadnja dva kruga proširenja pokazale su da je proširenje EU doprinjelo gospodarskom rastu. U pet godina nakon pristupanja prosječan rast BDP-a u novim državama iznosio je 5,5 posto ili 3,5 posto više nego prije pristupanja. Nove članice povećale su udio izvoza u ostatak svijeta, a profitirale su od jeftinijeg inputa, većeg i raznolikijeg tržišta rada, prilika za prijenos tehnologija - objasnio je Vandoren i prešao na učinke pristupanja za Hrvatsku.

- S obzirom na veličinu ne očekuje se da će pristupanje Hrvatske EU imati značajan učinak na gospodarstvo sadašnjih 27 članica, institucije, politke i proračun EU-a. Samo će nekoliko sektora kao turizam, poljoprivreda i ribarstvo vjerojatno imati opipljiv utjecaj na države članice u susjedstvu. Očekujemo da će ukupni ekonomski učinci pristupanja za vas biti pozitivni. Financijska pomoć EU-a, očekuje se, kroz kohezijski i strukturne fondove, bit će veća od doprinosa Hrvatske proračunu EU, no kratkoročno ne treba očekivati drastične promjene, jer je riječ o procesu rekao je.  Već sada, uvjeren je Vandoren, pokazuje se visoka integriranost između EU-a i Hrvatske, posebice ako se gleda četiri glavna stupa jedinstvenog tržišta: sloboda kretanja robe, usluga, kapitala i osoba. No, nakon što je svaki od tih stupova pojasnio s konkretnim primjerima onog što će se promijeniti ili morati biti prilagođeno, pa objasnio i zašto će i uvođenje eura sačekati nekoliko godina, upozorio je da će Hrvatska morati dodatno razviti sustav upravljanja granicama. Pod uvjetom da odlučno provede svoj sveobuhvatan program reformi kako bi smanjila strukturne nedostatke Hrvatska bi se trebala, uvjeren je, moći nositi s pritiscima konkurencije i velikog tržišta.

Pokazalo se opet da je izuzetno svjestan kako su ulaganja u Hrvatsku uglavnom ograničena na preuzimanja i privatizaciju, a manje na greenfield ulaganja. - Pomalo sam iznenađen što od 2007. godine u Hrvatskoj nije provedena nijedna značajnija analiza gospodarskog učinka pristupanja EU-u, premda su se stvari od tada bitno mijenjale - rekao je za kraj Vandoren i naglasio da su, unatoč problemima, koristi jedinstvenog tržišta značajnije veće od rizika. O cijelom procesu harmonizacije tehničkog zakonodavstva govorila je Vinka Soljačić iz Ministarstva gospodarstva RS, a tome što je sve učinjeno prije, a što po ulasku u EU, što su posebice poticali govorila je Granatir Lapuh.

- Najviše europskih sredstava od ukupnih 237,5 milijuna eura bilo je raspoloživo u okviru EU fonda za regionalni razvoj, čak 136, 5 milijuna, potom na izgradnju gospodarske infrastrukture i javnih usluga, poticanje turističkih destinacija i razvoja inovacijske okoline. Provedba strukturnih fondova u Sloveniji u razdoblju 2004.-2006. temelji se na Jedinstvenom programskom dokumentu (JPD), a najvažnije je činjenica da danas ne postoji općina u kojoj neki od programa nije sufinanciran iz strukturnih fondova- rekla je Granatir Lapuh, dodajući da je u razdoblju od 2007-2013. dodjeljeno 3900 potpora, te da su najponosniji da su u tom razdoblju, unatoč protivljenju EU partnera, uspjeli dogovoriti avansno plaćanje kao program koji mogu za izlazak iz krize koristiti njihovi gospodarstvenici.

Za kraj prisutnima se obratila Tihana Kraljić, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH dodajući kako se iz prijašnjih izlaganja vidjelo da je naša administracija daleko odmaknula u ispunjavanju preuzetih obveza. Istina, priznala je još je uvijek važno povećati stupanj informiranosti i pripremljenosti poduzetnika i obrtnika i najavila da je za jačanje konkurentnosti izvojeno iz jednog od pet aktualnih projekata 4,4 milijuna eura koji se posebice odnose na konzultiranje, savjetovanje i pripremu zainteresiranih za sredstva iz fondova. Za kraj pozvala je sve na 15. Nacionalno savjetovanje u malom gospodarstvu, u Šibeniku od 26. do 28. ožujka, na kojem će biti prikazano sve što je od 1996. godine učinjeno do danas. (Darija Tabulov Truta)