Vandoren: U Hrvatskoj nema političke volje za otvaranjem fiksnog telekomunikacijskog tržišta

- Hrvatska je danas blizu prosjeka EU po raširenosti interneta u kućanstvima i širokopojasnog pristupa internetu (broadband), no probleme stvara preslaba konkurencija na tržištu fiksne telefonije i broadbanda.

Potrebno je više političke volje za otvaranje tržišta - kazao je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren na konferenciji o promjenama na telekomunikacijskom tržištu i izazovima za regulatora koja je održana u sklopu IPA projekta jačanja institucionalnih i administrativnih kapaciteta Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).

Iako je liberalizacija tržišta počela još 2005. prema Vandorenovoj ocjeni još nije postigla zadovoljavajući efekt s obzirom da  'nema dovoljno konkurencije' na tržištu kojim dominira Hrvatski Telekom. Predsjednik Vijeća HAKOM-a Miljenko Krvišek je odgovarajući na pitanje predsjednika Uprave Vipneta Mladena Pejkovića ustvrdio kako u regulaciji optičke pristupne infrastrukture, koja je upravo u tijeku, neće biti nikakvih regulatornih praznika u skoroj budućnosti.

- Što će se dogoditi kroz par godina ovisit će o cjelokupnom okruženju - rekao je Krvišek koji je predstavio  IPA projekt vrijedan 700.000 eura, koji je počeo u ožujku 2010. i  trajat će do rujna ove godine, a usmjeren na podršku operativnoj sposobnosti HAKOM-a.

- Regulator treba stvoriti otvoren i kompetitivan regulatorni okvir, a ne zadovoljavati političke ciljeve - rekao je Gerard Arendsen, voditelj tima u ovom projektu, dodajući da je on zagovornik što brže implementacije novih mreža.Na konferenciji se raspravljalo o trenutnom stanju na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj, zaštiti potrošača i zakonodavstvu, te sigurnosti mreža i kibernetičkim incidentima.

Prema istraživanju tržišta koje je proveo HAKOM, korisnici internetskih usluga u Hrvatskoj prvenstveno koriste ADSL tehnologiju. Iako su korisnici zadovoljni sa širokopojasnom mrežom, interes za nove usluge je nizak, prvenstveno zbog nedostatka informacija o proizvodima i paketima usluga. Prijelaz iz postojeće komunikacijske mreže prema NGA mreži bit će uspješan u slučaju sigurnosti mreža i uspješne provedbe Zakona o zaštiti potrošača. Prijelaz na NGA mrežu povećat će broj internetskih usluga, što može dovesti do povećanja kibernetičkog kriminala, a moguća rješenja su provedba programa sigurnosti mreža na nacionalnoj razini te izobrazba svih koji se bave novim internetskim prijetnjama. (M. B.)