Vanjski dug - najveći problem hrvatskoga gospodarstva

Analitičari Splitske banke hvale postignute gospodarske rezultate Hrvatske u ovoj godini, od rasta BDP-a, izvoza, niske stope inflacije itd. No, ističu, s rastom izvoza rastao je istodobno i uvoz, čemu je razlog jaka kuna i kreditni rast

    A u sljedećoj godini očekuju usporavanje izvoza zbog usporavanja gospodarskog rasta u eurozoni. Kreditna aktivnost banaka i ove je godine rasla, a godišnja stopa rasta plasmana iznosi 24 posto. Pozitivno je to što su se u ljetnim mjesecima krediti financirali rastom štednih i oročenih depozita, a ne vanjskim zaduženjem.

Vanjski dug je, misle analitičari banke, i nadalje najveći problem hrvatskoga gospodarstva, a na njegov većinom rast utječu banke, zboga čega se očekuje i daljnja restriktivna monetarna politika Središnje banke; od banaka, pak, očekuju veću usmjerenost na korporativni sektoru, a kad je riječ o kretanju tečaja kune, raspon od 7,2 do 7,45 kuna za euro.

Glavni ekonomist francuske banke Societe Generale Olivier de Boysson osvrnuo se na gospodarske trendove u svijetu istaknuvši da su svjetska ekonomije i cijene tekuće porezne godine dosegle svoj vrhunac, ali da su još na razinama koje omogućavaju dobre izglede rasta za tržišta tranzicijskih zemalja.

- Visoka globalna likvidnost podržava cijene aktive u tranizicijskim zemljama. Najveće stope gospodarskog rasta i dalje bilježe azijske zemlje, slijedi Srednji istok i Afrika, zatim Srednja i Istočna Europa te Latinska Amerika. Tekući račun platne bilance najproblematičniji je na Srednjem istoku i u Africi, a najmanji u Latinskoj Americi i Srednjoj i Istočnoj Europi. U tranzicijskim zemljama povećava se i visina međunarodnih rezervi, s prosječnih oko 900 milijuna dolara 2000. godine na više od tri milijarde dolara u ovoj godini - rekao je Boysson.

On ne isključuje ni mogućnost rizika od sektorskog pregrijavanja u Kini, gospodarstvu koje najbrže raste, uspoređujući to sa zemljama kojima se posljednjih deset godina omjer ulaganja i BDP-a znatno smanjio, a nekima i prepolovio. Brže usporavanje američkoga gospodarskog rasta od očekivanoga mogao bi biti glava prekretnica u stavu ulagača prema riziku, zaključio je Boysson.  (Lidija Kiseljak)