Veći proračunski deficit od plana, jaka kuna, inflacija iznad tri posto

Bez obira na rast poreznih prihoda u prvoj polovini godine od 14,3 posto, uz sporiju javnu potrošnju, analitičar Hypo Alpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić smatra da će na kraju godine proračun ostvariti deficit od 3,8 posto BDP-a, što je jedan postotni bod više nego što planira Vlada

Razlog je tome, smatra, intenziviranje predizborne državne potrošnje u drugoj polovini godine te niži priljev poreznih prihoda. Ukupni bi fiskalni deficit mogao biti i veći, od pet do šest posto BDP-a, na što će utjecati novac za povrat duga umirovljenicima (1,1 posto BDP), probijanje deficita od strane HBOR-a (0,4 posto BDP) i snažnije zaduživanje brodogradilišta putem državnih jamstava (do 1,6 posto BDP). Rast bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu Stojić prognozira na 5,8 posto. Takvom rastu pridonosi osobna potrošnja, turistička sezona, povoljno vanjsko okruženje i predizborno intenziviranje javnih investicija.

U sljedećoj godini predviđa usporavanje rasta od 5,2 posto zbog neutralnije fiskalne politike, usporavanje rasta osobne potrošnje i visokog stupnja uvozne ovisnosti ekonomije. U 2008. godini očekuje se daljnji snažan rast industrijske proizvodnje, 5,4 posto, dok je ove godine taj rast predviđen na šest posto. Bez obzira na jaču potražnju iz EU, doprinos domaćeg izvoza BDP-u je skroman, a zbog niskog stupnja otvorenosti lokalne ekonomije. Pa tako robni izvoz u našoj zemlji čini tek 25 posto BDP-a, a u četiri zemlje Srednje Europe 60 posto. U ovoj godini Stojić predviđa rast trgovinskog deficita na 10,1 milijardi eura, odnosno 27 posto BDP-a.

Vanjski je dug na razini od 30,6 milijardi eura, a do kraja godine bit će 88 posto BDP-a, prognoziraju u Hypo banci.
Inflacija će na kraju godine prema prognozama Hypo banke biti na razini od 3,4 posto, dok bi prosječna za ovu godinu bila 2,5 posto. Razlozi njezina rasta su bazni efekt, odnosno znatno niže stope inflacije u prošloj godini, rast cijene hrane i ekspanzivna fiskalna politici. Stojić predviđa rast cijene električne struje od najmanje 10 posto nakon izbora, što će za posljedicu imati rast prosječne inflacije u 2008. godini na 3,3 posto.

Kuna će i nadalje biti pod aprecijacijskim pritiscima, na razini od 7,26 do 7,36 kuna za euro, a razlozi jače kune jesu izravno zaduživanje kompanija u inozemstvu, limit zaduživanja banaka od pola posto mjesečno, te IPO-ovi i dokapitalizacije.Na tržištu kapitala u Hypo banci dugoročni potencijal rasta vide u građevinskom, turističkom, transportnom, logističkom i prerađivačkom sektoru. U ovoj godini zarada u odnosu na cijenu dionice iznosi visokih 33,4, dok je prosjek europskih tržišta 11,3. Takva situacija, predviđaju u banci, mogla bi se zadržati i u sljedećem razdoblju.  (Lidija Kiseljak)