Većim ugovaranjem štednje do gotovo 2,5 puta više bruto dobiti

Pet naših stambenih štedionica u prvih devet mjeseci ove godine zaključilo je oko 115.000 novih ugovora o štednji vrijednih oko šest milijardi kuna, što je gotovo 10-postotni rast u odnosu na isto razdoblje lani.

U proteklom dijelu godine najviše novih ugovora , oko 31.500, zaključila je Prva stambena štedionica. Iza nje su Wüstenrot i Raiffeisen štedionica s ukupno  46.500 novih ugovora, s tim da su dvije najmlađe: PBZ stambena i HPB štedionica do kraja rujna sklopile  preostali broj štednih ugovora. Iznimno dobri rezultati na ugovaranju doprinijeli su, kako kažu analitičari, da naše štedionice u devet ovogodišnjih mjeseci ostvare i značajan rast svojih ukupnih prihoda i dobiti u odnosu na isti prošlogodišnji period. Tako su, primjerice, naše stambene štedionice u prvih devet mjeseci ove godine, prema privremenim i nerevidiranim podacima HNB-a, ostvarile ukupnu bruto dobit od gotovo 41,6 milijuna kuna.

Kako je na kraju prošle godine bruto dobit svih pet štedionica iznosila tek 17,2 milijuna kuna, dolazimo do podatka da im je u proteklom dijelu godine ostvarena bruto dobit narasla za gotovo 2,5 puta. Najveću bruto dobit u devet ovogodišnjih mjeseci, od 24,7 milijuna kuna, ostvarila je Prva stambena štedionica. Iza nje su PBZ stambena sa 10,3 milijuna, te Wüstenrot štedionica sa gotovo 6,9 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, dok nešto skromniju bruto dobit, od  249.000 kuna, ima HPB stambena štedionica. Jedina od pet štedionica koja  u prvih devet mjeseci bilježi minus u poslovanju (od  545.000 kuna) jeste Raiffeisen stambena štedinica.

Ukupna aktiva pet naših stambenih štedionica krajem rujna ove godine, prema privremenim podacima HNB-a, iznosila je  6,59 milijardi kuna,odnosno bila je za 5,3 posto manja nego prije godinu dana. Pri  tome dvije: HPB stambena i Wüstenrot  štedionica u proteklom dijelu godine bilježe rast aktive, a ostale tri pad vrijednosti svoje aktive u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Recimo na kraju kako je kod svih stambenih štedionica, slično kao i kod poslovnih banaka, prisutna i visoka prosječna stopa adekvatnosti kapitala, koja je dosegla oko15  posto.  (Nikola Prskalo)