Većina ministara G8 navija za jačanje dolara

Neizvjesnost oko kretanja ključnih kamatnih stopa u vodećim svjetskim gospodarstvima i pritisak na tečaj dolara zbog straha od mogućih novih otpisa imovine u krizom pogođenom američkom financijskom sektoru obilježili su prošlotjedno trgovanje na svjetskim deviznim tržištima.

Tečaj dolara oslabio je u tom razdoblju 1,5 posto prema euru, kojim se trguje po 1,56 dolara. U odnosu na japanski jen, tečaj dolara pao je 0,8 posto, zaključivši trgovanje u petak na 107,3 jena. Upozorenja Goldman Sachsa o mogućem produbljivanju kreditne krize te najave Merrill Lyncha da će još nekoliko banaka biti prisiljeno potražiti svježi kapital potaknuli su špekulacije na deviznim tržištima da američka središnja banka Fed neće idućega tjedna signalizirati promjenu u svojoj monetarnoj politici.

Prognoze za tečaj dolara zasjenjene su i zabrinutošću ulagača zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva. Na deviznim tržištima smanjena su očekivanja o podizanju ključnih američkih kamatnih stopa u kratkome roku s postojećih 2,0 posto. Utjecajni njujorški financijski dnevnik The Wall Street Journal izvijestio je početkom tjedna kako je gotovo sigurno da će američka središnja banka Fed idući tjedan ostaviti kamate nepromijenjenima. Usprkos oštrom rastu inflacije, mjerene cijenama pri proizvođačima u SAD-u, trgovci valutama nisu sigurni hoće li se Fed odlučiti na uvođenje mjera usmjerenih na suzbijanje inflacije, s obzirom na slab rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Naime, inflacija je u svibnju ubrzala 1,4 posto, što je njezin najveći skok u šest mjeseci. U svibnju je pao broj dozvola za gradnju novih kuća u SAD-u, za 3,3 posto, a istodobno je pala i industrijska proizvodnja, što pokazuje da američko gospodarstvo još uvijek pritišću posljedice krize na tržištu hipotekarnih kredita.

Dileri ističu da je pad tečaja dolara prema euru bio ograničen zbog komentara dužnosnika Europske središnje banke, koji su umanjili očekivanja o podizanju ključnih kamatnih stopa uslijed pogoršanja gospodarskih prilika u eurozoni. Član upravnog odbora ECB-a Lorenzo Bini Smaghi izjavio je početkom tjedna da bi podizanje ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda u srpnju trebalo biti dovoljno da potisne inflaciju ispod ciljane razine od dva posto.

Dolar se spustio jedan posto i prema švicarskom franku, pa stoji 1,036 franaka, premda je švicarska središnja banka (SNB) odlučila zadržati ključnu kamatnu stopu na važećoj razini od 2,75 posto, unatoč jačanju inflatornih pritisaka. Funta je pak ojačala prošloga tjedna prema dolaru 1,4 posto, dosegnuvši 1,976 dolara, nakon što su snažni podaci o prometu u maloprodaji potaknuli špekulacije da bi Bank of England mogla podići ključne kamatne stope s važećih 5,0 posto. Britanski statistički ured objavio je da je promet u maloprodaji u svibnju skočio 3,5 posto u odnosnu na travanj, odnosno 8,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od travnja 2002.

Na raspoloženje na tržištima prošloga tjedna utjecao je i sastanak ministara financija najbogatijih zemalja svijeta G8 protekloga vikenda u Japanu. Kako na sastanku nisu bili nazočni čelnici središnjih banaka, valutni tečajevi nisi bili tema zaključnog zajedničkog priopćenja. No, kako ističe Kenichi Yumoto, dopredsjednik prodaje i trgovanja za valutna tržišta banke Societe Generale, većina je ministara G8 podržala poziv Washingtona za jačanjem dolara.

Sudionici sastanka G8 također su ukazali na prijetnje koju inflacija i rekordne cijene nafte i hrane, predstavljaju za gospodarstvo, ozbiljno dovodeći u pitanje stabilnost globalnog rasta. (H)