Velika Ciglena, prva hrvatska geotermalna elektrana?

Preporučamo Vladi da što prije krene u eksploataciju geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni, zaključio je Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta i voditelj istraživanja 'Gospodarsko-tehnološka koncepcija upotrebe geotermalne vode u Veklikoj Cigleni', u kojem je sudjelovalo sedamdeset stručnjaka različitih profila

Studiju su na Ekonomskom fakultetu, uz Darka Tipurića, predstavili i Nikola Bruketa, koordinator projekta iz HEP-a, Niko Dalić, pomoćnik generalnog direktora Ine, i Zlatko Komerički iz Instituta Ekonerg. Temperatura termalne vode koja izvire u Velikoj Cigleni je 170 stupnjeva Celzijevih, a količina je 3,3 litre u sekundi ili 720 kubičnih metara na dan. Na izvorištima s takvim osobinama opravdano je proizvoditi električnu energiju, što bi do određenog stupnja ohladilo vodu, a preostale jedinice topline koristile bi se u proizvodnji povrća, cvijeća, pa i u uzgoju ribe.

U drugoj fazi projekta termalna voda iz Velike Ciglene mogla bi se iskoristiti za zagrijavanje grada Bjelovara. Za eksploataciju termalne vode u Velikoj Cigleni potrebna su ulaganja od oko 350 milijuna kuna, od čega bi polovina bila potrebna za geotermalnu elektranu. Projekt treba biti isplativ u svim svojim segmentima, naglasio je Darko Tipurić. Profitabilnost projekta je od 10 do 22 posto, a očekuje se da će privući i poduzetnike koji će u njemu prepoznati svoj interes.

Osim Ine i HEP-a, koji bi u prvoj fazi trebali riješiti koncesionarske odnose u vezi bušotine, tako složene projekte, kao što je iskorištavanje geotermalne vode, treba podržati i Vlada, a financiranje projekta, osim HEP-a i Ine, mogu osigurati i privatni ulagači, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te fondovi EU. Termalna voda je obnovljivi izvor energije i broj geotermalnih elektrana u svijetu raste od pet do 10 posto na godinu. Prema Ininim istraživanjima, u Hrvatskoj je šest lokacija na kojima bi se geotermalna energija mogla iskoristiti u proizvodnji struje.  (Sandra Pocrnić Mlakar)