Velika poduzeća mogu očekivati 12 posto više kredita nego lani

Čini se da poduzećima (u bankama) napokon sviće. Tako barem pokazuje najnovija analiza HUB-a iz koje se zaključuje da porast kreditiranja poduzeća postaje dugoročniji trend.

Naime, usporedba kreditiranja države, poduzeća i građana pokazuje da krediti potonjima stagniraju (u 2010. su rasli tek nešto više od 3 posto i to ponajviše zahvaljujući jačanju švicarskog franka), država je i lani 'pojela' oko 6 milijardi kuna (toliko je bilo i 2009.) dok je poduzećima odobreno, s obzirom na prilike velikih 9,3 milijarde kuna, odnosno 8,8 posto više nego u 2009. godini. Koliko je u tim brojkama reprogramiranih, a ne novodobrenih kredita za neke nove projekte, iz čega bi se vidjela stvarna stopa prirasta novih kredita, ne zna se, jer u javnoj evidenciji  banaka tih podataka nema. 

U svakom slučaju pri tome su najlošije prošla mala i srednja poduzeća - dok su krediti velikim poduzećima lani porasli 15 posto (nakon skromnog 1%-og rasta u 2009.) krediti malim i srednjim poduzećima u 2009. upravo su za toliko otklizali u - minus! Ti su krediti u minusu bili i lani, doduše oko dva posto, no trend je i dalje negativan.
Zoran Bohaček, direktor HUB-a pojašnjava kako je razlog u lošim plasmanima. Analiza, naime, pokazuje kako su ukupni loši plasmani od 2008., kada je kriza stigla u Hrvatsku, do kraja 2010. s 3,1 porasli na 8,3 posto. Nešto malo iznad prosjeka drže se velika poduzeća (udjel je loših kredita s 2 skočio na 9,2 posto), no naplata kredita najproblematičnija je upravo kod malih i srednjih - 2008. godine 6,7 posto kredita vodilo se kao teže naplativi dok je lani takvih kredita bilo čak 17,2 posto (pri čemu je u jednoj od šest velikih anketiranih banaka čak svaki peti kredit bio nenaplativ).

Bohaček kaže kako su upravo zbog toga prije godinu dana izašli s prijedlozima kako pomoći poduzetništvu. Predložili su, među ostalim, odgodu plaćanja poreza na dobit, vraćanje zaštitne kamate, jačanje kapitala. Ništa se od toga nije prihvatilo niti je Program gospodarskog oporavka vodio računa o tom najosjetljivjem dijelu realnog sektora.  Još uvijek velik rizik naplate, regulacijski trošak i nemale kamate na štednju cijenu novca drže prilično visokom. HUB-ova analiza pokazuje da kamate na kredite polako padaju, no još su daleko od predkriznih razina. Zanimljivo je, primjerice, da su kamate na stambene kredite niže od kamata i na dugoročne i na kratkoročne kredite poduzećima što također pokazuje da su građani još uvijek najbolji platiše. Konkretno, u 2010. godini prosječna je kamata na stambene kredite iznosila 6,02 posto (to je manje i od cijene po kojoj se zadužuje država!) dok su kamate za dugoročne kredite poduzećima iznosile 7,19 posto (u 2009. iznosile su 7,31 posto). Cijena čistih kunskih kredita u prosjeku je lani iznosila 9,9 posto.   

Kakva su očekivanja u ovoj godini? Anketa među bankama pokazuje da će najviše profitirati velika javna i privatna poduzeća koja mogu očekivati oko 12 posto više kredita nego lani. Malim i srednjim poduzećima odobrit će se oko 5 posto više, dok kod građana očekuju 7 postotni rast stambenih i samo dva do tri posto više ostalih kredita. (G. G.)