Velike građevinske tvrtke sele se na strana gradilišta

Jesen će u građevinskoj djelatnosti donijeti lagano usporavanje dosadašnjih pozitivnih trendova jer građevinski bum u Hrvatskoj polako jenjava. Vruća jesen koja prijeti smanjenim opsegom gospodarskih aktivnosti za mnoge branše ne bi trebala ugroziti poslovne planove građevinara.

Piše: Ana Ivanović

Analitičari procjenjuju da će jesen u građevinskoj branši donijeti lagano usporavanje pozitivnih trendova, ali ne i slabljenje gospodarske aktivnosti te grane u trećem tromjesečju. Prema procjenama, ove će se jeseni graditi približno isto kao i u drugom tromjesečju. Sadašnje stanje narudžbi ocjenuje se relativno visokim, što znači da slijedi intenzivno radno jesensko razdoblje. 

Udvostručena vrijednost narudžbi

Budući da građevinski bum u Hrvatskoj polako jenjava, sve se više kompanija okreće stranim tržištima, pa ne čudi što nadolazeću jesen većina kompanija optimistično očekuje. Jesen će donijeti nove veće izvozne poslove većini velikih domaćih građevinskih tvrtki, a posla će biti i na domaćem tržištu unatoč usporavanju infastrukturnih projekta javnog sektora te stagnaciji na tržištu nakretnina. IGH se priprema za ulazak na bugarsko tržište, Dalekovodu nove tržišne izazove predstavljaju Finska, Kosovo i Albanija, a hrvatski konzorcij u kojem nastupaju udruženi Konstruktor, IGH, Tehnika i Koteks iz Osijeka bori se za posao stoljeća u Crnoj Gori: gradnju 179 kilometara autoceste u Crnoj Gori. Ingra, nakon što je preuzela makedonsku građevinsku tvrtku Mavrovo, priprema se za dobivanje posla gradnje velike brane u Alžiru. S recentnim rastom građevinske aktivnosti primjećuje se sve više izvozna orijentacija hrvatskih građevinaca, a njihove jesenske aktivnosti idu u tom smjeru.

Već je u prvom tromjesečju 2008. domaći građevinski sektor ostvario znatno veće stope rasta izvoznih aktivnosti, premda na razmjerno nisku usporednu bazu. Vrijednost tada obavljenih radova u inozemstvu porasla je više od 90 posto, na oko 270 milijuna kuna, dok je istodobno vrijednost novih narudžbi udvostručena (na 663 milijuna kuna) u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Među građevinarima izvoznicima prednjače posebno Đuro Đaković-Montaža i Dalekovod. Procjene rasta njihovih poslova u inozemstvu rezultat su i utjecaja diplomatskih posjeta državnih dužnosnika potencijalno važnim tržištima. Posjet hrvatskih najviših dužnosnika Kazahstanu, u kojem su sudjelovali i brojni poduzetnici, rezultirao je prvim poslom za Dalekovod.  

Upravo je ta zemlja najavila da će uložiti nekoliko milijardi USD u infrastrukturne projekte te je pozvala hrvatske građevinske kompanije da sudjeluju na njihovim natječajima, a u Dalekovodu ističu da im je posao tamo krenuo odlično. Očekuju dobar posao i u Finskoj jer su ušli u uži izbor izvođača, a na jesen, kažu, sele radnike iz Norveške na gradilište u Albaniji. Norveški posao gradnje 420 kilovoltnog dalekovoda, vrijednog 20 milijuna eura, kažu u Dalekovodu, završit će potkraj listopada, a onda se prebacuju na jug Europe, gdje počinju gradnju 400 kV dalekovoda Tirana - Podgorica i pripadajućih vodnih polja vrijednog 42 milijuna eura. Dalekovod će sudjelovati i u gradnji najveće termoelektrane na Balkanu: TE Stanari, projekta vrijednog 660 milijuna eura. 

I poznata i nova tržišta

IGH ugovara poslove u cestogradnji u BiH, a sve su mu zanimljivije Albanija i Ukrajina, ali ističe da se takvi koraci ne rade preko noći. IGH-a se pripremio i za jesenski prodor na bugarsko tržište. Naime, u sljedećih osam godina u Bugarskoj se planira gradnja tisuću kilometara autocesta i desetak mostova na Dunavu, a izazov su veliki projekti poput plinovoda, naftovoda i nuklearki. Prema riječima Jure Radića, predsjednika Uprave IGH-a, tvrtka će konkurirati na velikom natječaju za gradnju dionice autoceste vrijednom tristotinjak milijuna eura te projektu vodovoda i odvodnje u četiri područja. Radić navodi da svaki od projekata vodovoda i odvodnje vrijedi dvadesetak milijuna eura. U Ingri također očekuju sklapanje novih ugovora, a aktivno rade na pripremi novih ponuda, posebice za alžirsko tržište. Trenutačno se na tržištu Alžira nude različiti infrastrukturni projekti u vrijednosti oko 100 milijuna eura.

Među posebno atraktivnima je projekt marine koji se priprema u gradu Alžiru, a riječ je o najvećoj marini na Mediteranu s oko 800 vezova te investiciji vrijednoj između 80 i 100 milijuna eura. Od svih inozemnih tržišta Ingra je upravo najaktivnija u Alžiru, s ugovorenim poslovima u vrijednosti 60 milijuna eura. Osim njene najveće investicije u Hrvatskoj, turističkog naselja Posedarje rivijera vrijednog 100 milijuna eura,  jedan od većih poslova na domaćem tržištu Ingri bi mogla donijeti gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb. No, dotad u Zagrebu moraju završiti rukometnu arenu, a u Dubrovniku sagraditi stambeno-poslovni objekt Lapad vrijedan 40 milijuna te zgradu Atlantske plovidbe investicijske vrijednosti 25 milijuna eura.

U hidroelektrani Lešće (vrijednosti 60 milijuna eura) Ingra sudjeluje s 20 milijuna eura, a rok za gradnju je kraj 2009. godine. Tehnika će na jesen angažirati dio svojih kapaciteta na gradnji rovinjskoga Maistrinog hotela Monte Mulini, koji mora završiti do idućeg ljeta. Posao je vrijedan dvadesetak milijuna eura, a hotel će biti kategoriziran s pet zvjezdica. Industrogradnja je u uzlaznoj fazi, a prema riječima predsjednika Uprave i jednog od vlasnika Josipa Galinca na jesen pokreću nove poslove u stanogradnji te pripremaju izlazak na tržišta u regiji. Jesen će za Industrogradnju navodno biti obilježena i preuzimanjima nekoliko tvrtki.

Ključni problemi

Općenito, što se tiče čelnika građevinskih tvrtki, uvjereni su da će ova jesen biti nešto lošija, ali će se stanje popraviti i skorim ulaskom Hrvatske u EU. U udruzi poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u također očekuju nešto lošiju jesen, a uzroke vide u kreditnoj krizi u kojoj su banke u svijetu izgubile 400 milijardi eura, smanjenju javnih investicija i povećavanju minimalne plaće. Iako se za potpunije ocjene čekaju konkretniji podaci s terena i statistike, zaključuju da je građevinski sektor iznimno brzo rastao, pa će blaga kriza koja se može očekivati imati stabilizacijski učinak u kojem će se profilirati najbolji i najkvalitetniji.