'Veliko čišćenje' u IBM kompanijama diljem svijeta

Broj zaposlenika indijskog IBM-a porastao je s 9.000 na 43.000 tijekom protekle dvije i pol godine. Nije riječ, međutim, samo o zemljopisnom seljenju jeftinije radne snage, nego o pregrupiranju stručnjaka i znanja

Piše: Tea Franić

             Uobičajeno dosadan događaj ove je godine premješten kojih 16.000 kilometara, u Bangalore Palace, palaču napravljenu po uzoru na Windsorski dvorac u srcu indijske Silicijske doline. IBM na taj način odašilje poruku da su upravo Indija i ostatak azijske regije od vitalne važnosti za njegovu budućnost. Kao brzorastuće tržište te izvjesni ‘think-thank’ mladih, nadobudnih i nadasve jeftinih umova, azijska je regija svojevrsno oružje kojim će taj informatički gigant pokušati poraziti indijske konkurente koji agresivno traže svoj udio unutar informatičkog sektora.

Broj zaposlenika indijskog IBM-a porastao je s 9.000 na 43.000 tijekom protekle dvije i pol godine, što taj konglomerat čini svojevrsnim doprvakom s područja SAD-a. Jeftina radna snaga čini, međutim, samo dio čitave sage izmjena. Kad IBM kaže ‘globalizacija’, misli se na reorganizaciju servisne radne snage od 200.000 zaposlenih, ne samo na geografskoj razini, već i na uslužnoj infrastrukturi koja efikasnijom koordinacijom mora svoje usluge učiniti kvalitetnijima i jeftinijima.

Velike se promjene pripremaju u Bangaloreu, ali ne samo tamo. Tu su još i Tulsa u Oklahomi, gdje relativno skromno plaćeni specijalisti procesiraju papirologiju za klijente koji žele obavljati svoje poslove u SAD-u. Iz Bouldera u Coloradu ekskluzivni stručnjaci rješavaju kompjutorske probleme diljem svijeta, dok u Yorktown Heightsu znanstvenici smišljaju nove načine kako zamijeniti ljude strojevima. Zamjenik izvršnog direktora Robert W. Moffat Jr. nadležan je za ‘makeover’ čitave korporacije.

Prošloga ljeta Moffat je označen kao krucijalni igrač u remodeliranju velikog dijela radne snage. Tijekom protekle četiri godine taj je IBM veteran cijedio zadnje atome snage svoga konglomerata kako bi maksimizirao učinkovitost IBM-ovog lanca dostave. Sada je red da isto to napravi i sa svojim zaposlenicima. Prije Bangalorea, Moffat je dvije prezentacije napravio i pred IBM-ovim izvršnim direktorima kako bi se osigurao da je ono što kani učiniti ispravno.
Transformacija ‘velikog čišćenja’ IBM-a mogla bi se uskoro dogoditi i u ostalim kompanijama diljem cijelog svijeta.

Tijekom 20. stoljeća IBM je glasio za pionira multinacionalnog biznis modela. Prema njegovoj ‘špranci’ kreiran je čitav niz ‘mini IBM-ova’ u svakoj zemlji, s cjelokupno prekopiranom administracijom, proizvodnjom i uslužnim operacijama. No, danas je takav pristup ipak nešto kompliciraniji nego prije. Nalazimo se u dobu gdje čak i najslabije indijske tehnološke kompanije te kineski proizvođači proizvode visokokvalitetnu robu i usluge za samo djelić cijene multinacionalnih proizvođača. 

Prihodi pali za 1,2 posto

              IBM pokušava još jednom biti pionir u sektoru takozvanih globalno integriranih operacija na način da će pokušati smanjiti troškove, a u isto vrijeme pružiti superiornu uslugu kako bi mogao konkurirati na globalnom tržištu, pobijediti, povisiti prihode i cjelokupnu dobit.
Čitava priča funkcionira na pristupu da je u sektoru tehnoloških usluga, koji sam po sebi čini polovicu IBM-ovih godišnjih prihoda od 91 milijardu dolara, jeftina radna snaga potrebna, ali ne i dovoljna. Kompanija treba raditi i na grupiranju zaposlenika u takozvane ‘centre sposobnosti’, odnosno grupe ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama koji će zatim biti distribuirani diljem svijeta. Na taj se način uzima najbolje od svega - na nekim mjestima riječ je o niskim troškovima, a na drugim područjima visoko specijalizirani zaposlenici bit će napokon dostupni klijentima.

Takav pristup bolji je od tradicionalnoga, gdje je svaka podružnica imala svoju vlastitu radnu snagu. Samo usporedbe radi, u proteklom desetljeću većinu softverskih PC instalacija za klijente obavljao je individualno IT zaposlenik, koji bi doslovno fizički obilazio stroj po stroj. Cijena takve usluge bila je oko 70 dolara po jednom PC-ju. Danas IBM ima dvjestotinjak ljudi smještenih u Torontu koji vode svojevrsnu softversku instalacijsku tvornicu za klijente diljem svijeta. Zajedno sastavljaju pakete koji se online putem dostavljaju klijentima, a svaki od njih košta oko 20 centi.
Kompjutorski gigant nema luksuz postepenog činjenja promjena. Indijske su tehnološke kompanije sa svojim niskim troškovima i visokom kvalitetom ponovno ispisale pravila natjecanja unutar tehnološkog sektora teškog 650 milijardi dolara. Pod takvim pritiskom prihodi od IBM-ovih usluga pali su 1,2 posto u prvom kvartalu, na 11,6 milijardi dolara. 

Vatreno natjecanje Zapadnjaka i Indijaca

              Nandan M. Nilekani, izvršni direktor jedne od najjačih indijskih tehnoloških kompanija Infosys Technologies Ltd., smatra da su zapadne kompanije dugo godina zabijale glavu u pijesak te nije ni čudo da im Indija sada predstavlja teško savladivu prijetnju.
- Zapadne korporacije priznaju megatrendove u industriji, ali se ne kreću dovoljno brzo - izjavio je Nilekani.

No, prerano je za bilo kakva predviđanja indijske pobjede. IBM i ostali zapadnjaci imaju duboko ukorijenjene veze sa svojim klijentima te goleme izvore talenata, pa će cjelokupno natjecanje biti zaista vatreno, ako je vjerovati analitičarima. Većina njih očekuje da će među pobjednicima biti IBM te consulting tehnološka kompanija Accenture s još nekoliko indijskih kompanija. No, stručnjaci također upozoravaju IBM da si ne dozvoli preveliki konformizam u svom djelovanju. Moffat, međutim, ne gaji iluzije u vezi težine predstojećeg puta. Na nedavnom sastanku kojeg je sazvao 10 posto od 450 menadžera nije se niti pojavilo, što je jasan pokazatelj težine zadatka ponovnog osvajanja povjerenja klijenata.

Kako bi se razumjela globalizacija u stilu IBM-a potrebno je shvatiti koncept cjelokupne organizacije kompanije. Riječ je o konstantnom prebacivanju usluga iz jednog centra u drugi ako se za tim ukaže potreba. Tako su znanstvenici u Boulderu čitavo vrijeme okruženi informacijama iz cijeloga svijeta, od potresa i geopolitičkih zbivanja, do smrti lokalnih glumaca i političara. Kad se u jednom dijelu svijeta nešto dogodi, IBM svoj operativni proces prebacuje negdje drugdje kako ne bi bilo nepotrebnih disrupcija. Moffat se slaže da je čitava globalizacija još u povojima, ali nada se da će kroz poboljšanje produktivnosti uspjeti povećati ukupne prihode po dionici IBM-a za barem jednu trećinu.

Na nedavno održanom briefingu u prilog tomu govorio je i izvršni direktor IBM-a Samuel J. Palmisano, koji je izrazio punu vjeru u dalja ulaganja i napredak te korporacije.
- Ovdje sam kako bih objavio da IBM neće propustiti svoju priliku investirati u Indiju te na taj način kombinirati domaće vještine i stručnost sa svjetskim - izjavio je Palmisano.
Dodao je i da će u sljedeće tri godine IBM utrostručiti sadašnji iznos ulaganja u Indiju, što znači da će od sadašnjih dvije milijarde dolara ta ulaganja porasti na gotovo šest milijardi.