Vidošević: Hrvatska je previše orijentirana prema Bruxellesu

Sugerirajte svojim kolegama da se koriste Komorom. Mi imamo izvanrednu infrastrukturu i baze podataka, taj sustav se mora koristiti.

Rekao je to predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) na današnjoj Skupštini, braneći se od sve intezivnijih napada da je riječ o skupoj i neefikasnoj instituciji koja ubire 'harač' od svih tvrtki u Hrvatskoj.
Vidošević je isticao važnost institucionalnog djelovanja, navodeći kako nedovoljno koristimo institucije koje imamo, te kako je posebno važno biti organiziran prema vanjskim tržištima. - Gotova je priča s domaćom potražnjom, svi se moraju okrenuti stranim tržištima i u tome im Komora može pomoći. Hrvatska je previše orijentirana prema Bruxellesu, ne dovodeći pritom važnost ulaska u EU, no izlaz iz krize ne može biti tamo gdje je svjetski ekonomski rast najusporeniji, a to je europski i američki kontinent. Trebamo se vratiti na svoja nekadašnja tržišta, primjerice zemlje koje su pripadale pokretu nesvrstanih, Africi, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, turkofonskim zemljama - od kineske granice do Istanbula - rekao je Vidošević.

Nastavljajući se braniti od pritužbi da HGK ubire previše novca od poduzetnika, istaknuo je kako je dvije godine za redom smanjen komorski doprinos što je donijelo uštedu od pet milijuna eura te je najavio kako HGK planira u ovoj godini smanjiti broj zaposlenih za pet posto. Skupština je prihvatila izvješće o radu za 2010. te završni račun za prošlu godinu. Ukupni prihod ostvareni su u iznosu od 261,2 milijuna kuna, rashodi iznose 241,03 milijuna kuna, a razlika od 20,2 milijuna kuna bit će prenesena u ovu godinu. Prihvaćen je i prijedlog odluke o razriješenju člana Upravnog odbora HGK Darka Marinca te je na njegovo mjesto imenovan Marin Pucar, član uprave Podravke.

Inače, HGK procjenjuje da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 1,5 posto, a u 2012. oko 2,5 posto, istaknula je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić. Gospodarstvo se postepeno izvlači iz recesije, no oporavak je sporiji u odnosu na većinu članica EU, kazala je napominjući kako početak ove godine, iako se ne raspolaže svim potrebnim podacima, ne ukazuje da će se stanje hrvatskog gospodarstva bitno promijeniti. Prošla će godina, upozorila je, ostati zabilježena po najoštrijem rastu nezaposlenosti u novijoj hrvatskoj povijesti, a ni ove se godine ne očekuju značajni pozitivni pomaci na tržištu rada. Aktualna registrirana stopa nezaposlenosti u veljači iznosi 19,6 posto, što 5,1 postotni bod više nego predkrizne 2008. Pritom napominje da je tržište rada ozbiljno ugroženo niskom stopom aktivnosti. Broj umirovljenika se povećava (u veljači rekordnih 1.206.138), a aktivni dio populacije se smanjuje. U posljednjih godinu dana broj umirovljenika i nezaposlenih premašuje broj zaposlenih, u veljači za 164 tisuće. Belošević-Matić je kazala kako negativna kretanja industrijske proizvodnje započeta krajem 2008. još uvijek traju. U prva dva mjeseca ove godine pad iznosi četiri posto. Građevinarstvo, koje je lani bilo najteže pogođeno krizom, bez jasnih je znakova mogućeg oporavka. U trgovini na malo, u kojoj je promet lani bio realno manji za 1,8 posto prema 2009, u prva dva mjeseca ove godine bilježi se nominalni rast za oko 3,3 posto, a realni za oko 0,5 posto. Nelikvidnost realnog sektora nastavlja se i ove godine s rekordnom vrijednošću nepodmirenih naloga od 37,6 milijardi kuna te s 80,3 tisuće blokiranih poslovnih subjekata krajem veljače. (Matilda Bačelić)