Vidošević uzalud potrošio 60 milijuna Kraševih kuna

Bjelovarska je tvornica keksa dokapitalizacijom postala vlasnikom 24 posto dionica osječkog proizvođača čokolade. Kraševa strategija preuzimanja krahirala smanjivanjem udjela s 20,75 na 16 posto 

Piše: Gabrijela Kasapović

Bjelovarski Koestlin najveći je pojedinačni dioničar Kandita s vlasničkim udjelom od 24 posto. Dokapitalizacija osječke tvornice čokolade, čija je provedba već tri mjeseca bila pod znakom upitnika, ipak je i konačno provedena, u što se možemo uvjeriti jednim pogledom na internetske stranice Središnje depozitarne agencije na kojoj je izmjena iznosa temeljnog kapitala i strukture dioničara Kandita zabilježena s datumom 26. rujna.

Kraševa strategija neprijateljskog preuzimanja - kako se u svjetskom poslovnom rječniku sasvim legitimno i bez negativnih konotacija naziva praksa koju je zagrebačka tvrtka primijenila na Kandit kupovinom paketa dionica na javnoj dražbi - pretrpjela je neuspjeh. Ovako to izgleda jednostavno rečeno. Za ljubitelje minucioznijeg birokratskog rječnika pobrinut će se trgovački sud: ?Odlukom skupštine društva (IPK Kandit) od 7. 6. 2005. godine temeljni kapital društva povećan je izdavanjem novih dionica privatnom ponudom i uplatom cjelokupnog uloga u novcu s iznosa od 54.349.000,00 kuna za iznos 17.160.000,00 kuna na iznos 71.509.000,00 kuna, izdavanjem novih 171.600 redovnih dionica svaka nominalnog iznosa 100,00 kuna?, stoji u sudskom registru. Što to znači za Kandit?

U Koestlinu kažu zapravo ništa. Predsjednik uprave bjelovarske tvrtke Krešimir Pajić ističe kako se Koestlinovim ulaskom u vlasničku strukturu ne mijenja ništa bitno ni u upravljačkoj strukturi ni u poslovnoj politici Kandita. Za Koestlin to znači jedino jačanje već postojeće strateške suradnje. Što to znači za Kraš? Ukratko, da je udjel od 20,75 posto Kandita iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je najveći hrvatski konditor na javnoj dražbi početkom srpnja kupio za 60,57 milijuna kuna, trostruko više od početne cijene, smanjen na oko 16 posto.

Što to znači sagleda li se slika u cjelini? Za hrvatsku konditorsku industriju mnogo, iako se u odnosu na posljednja tri mjeseca nije ništa suštinski promijenilo. Znači da 'slučaj Kandit' još može označiti početak, ali i kraj priče o koncentraciji hrvatskih konditora. Stjecajem okolnosti, naime, nijedna od tri strane nije namjeravala ući u pilot projekt koegzistencije, tri velika hrvatska konditora našla su se na istom mjestu - u vlasničkoj strukturi Kandita.

Nijedan od dva pretendenta na poziciju Kanditova strateškog partnera - ni Koestlin sa svojih 24 posto, ni Kraš sa svojih 16 - pojedinačno ne mogu učiniti ništa od presudnog značenja za društvo. Većinski su vlasnici, kažu u Kanditu, i dalje dioničari zaposlenici, njih oko 230, koji drže mehanizme kontrole odlučivanja u vezi s budućnošću kompanije. U optimalnoj konstelaciji Kandit može dobiti vjetar u leđa s obiju strana pokažu li se one spremnima da kao strateški partneri, a tako svoje namjere deklariraju oba partnera, Kanditu pridonesu pozitivnim impulsom.

Dosad je, to ne treba zaboraviti, i jedna i druga strana, osim o kaznenim prijavama, govorila jedino o najboljem interesu Kandita i, na višoj razini, o hrvatskoj konditorskoj industriji. U manje optimalno posloženim odnosima potencijalni sukob dvojice dioničara može se prolongirati unedogled, sve dok u konačnici stvar ne završi na stranicama hrvatske gospodarske crne kronike.

Zanimljivo će biti pratiti razvoj događaja u Kanditu. Domaćoj se prehrambenoj industriji učestalo ukazuje na nužnost okrupnjavanja kako bi osnažila u odnosu na uvoz koji je u konditorskom segmentu obuhvatio 52 posto tržišta. Tri su značajna aktera u ovom sektoru i nehotice trenutačno suočena s nemalim izazovom nalaženja izlaza iz pat pozicije koji će koristiti i Kanditu i cijelom sektoru.

Govoreći o konsolidaciji, čini se ipak da se tvrtke u sektoru trebaju uskladiti. Dok Kandit, koji je pozicioniran primarno u kakao proizvodima, preferira sinergiju s Koestlinovim keksima, Kraš želi konsolidaciju ponajprije putem profiliranja u strukturi kakao grupe. Ovdje je Kraš apsolutni lider na domaćem tržištu te smatra da je i u Kanditovu najboljem interesu, a u širem kontekstu i ostalim domaćim tvrtkama, da se oslone na Kraš i pokušaju kapitalizirati snagu njegovih brandova, tradicije, kvalitete i iskustva te prepoznatljivosti šire u regiji.

U Krašu već nekoliko mjeseci ističu da je menadžment Kandita izborom Koestlina donio lošu vlasničku i poslovnu odluku za društvo. Odluku Kanditove lipanjske generalne skupštine u Krašu ne smatraju, pak, samo gospodarski štetnom nego i pravno ništavnom za što, kažu, imaju dokaze koje su proslijedili državnom odvjetništvu. Kad se potegne pitanje gospodarske štetnosti i pravne ništavnosti Kanditove odluke o dokapitalizaciji, Uprava tvrtke, demantirajući malverzacija koje se Upravi spočitavaju, do danas tvrdi da je Koestlin odabrao kao komplementarnu kompaniju s kojom ga povezuje uspješna suradnja u proizvodnji i distribuciji.

Osim što Kandit bjelovarskoj tvrtki dobavlja potrebnu kakao sirovinu, Koestlinov vlasnik, bosanskohercegovačka tvrtka Mepas, u javnosti personificirana u njezinu vlasniku Mirku Grbešiću, glavni je distributer Kanditovih proizvoda u BiH gdje tvrtka plasira 35 posto svoje proizvodnje. Rizik gubitka značajnog izvoznog tržišta, ističe predsjednik uprave Kandita Josip Pavić, procijenjen je prevelikim.

Osim toga, ističe, Kandit, koji podržava i prvi je inicirao povezivanje domaćih konditora, procjenjuje da je za tvrtku najbolja opcija ulazak svježeg kapitala uz zadržavanje većinskog paketa dionica u rukama zaposlenika, a ne jednostrano povezivanje ili međusobna razmjena dionica. Sa stajališta vlasničke strukture, ističe Pavić, novonastala je situacija gotovo idealna. Kandit ima tri izrazito motivirana dioničara iz branše - zaposlenike kao dominantne, Koestlin i Kraš - te valja vjerovati da će ju svi znati uspješno koristiti. Kandit ima ugovor o poslovnoj suradnji s Koestlinom, koja je legalna i legitimna, otvoreni smo za suradnju sa svim zainteresiranima, a posebno s Krašem, dodaje Pavić.

Kraševu strategiju predsjednik Kandita ne smatra problematičnom. Svatko je, kaže, sam procjenjivao svoje investicijske odluke u posve jasnoj situaciji. Kraš je znao što kupuje, a platio je to prema vlastitoj procjeni te mjesta kontroverzi nema. Pavić se slaže u procjeni da hrvatski konditori trebaju intenzivno raditi na zajedničkim projektima, ali konstruktivnim iznošenjem prijedloga i nastojeći javnu komunikaciju zadržati na razini primjerenoj ugledu ovih kompanija, a ne međusobnim optužbama.

Sloboda i samostalnost, zaključuje, zadnje je čega će se Kandit odreći sve dok to smatra racionalnim. Kad opcija samostalnosti više ne bude racionalna, što smatraju da je još slučaj, razmišljat će, kaže Pavić, o drugim rješenjima. Jedini komentar u Krašu bio je da su određeni potezi u Kanditu povučeni protivno aktualnim zakonima, pa je i dokapitalizacija podložna provjeri a za daljnje poteze treba pričekati okončanje sudskih procesa.