Vindija, Adris, Tisak, Kraš i Hypo banka u društvu 500 najvećih Srednje Europe

Iako je udjel hrvatskih tvrtki u ukupnim prihodima svih kompanija iz studije revizorske kuće Deloitte i dalje skromna tri posto, u prošloj ih je godini na listi bilo 16, najviše do sada. Više kompanija na listi nego godinu prije uz Hrvatsku imaju Estonija, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Srbija, a prvi put na listi je i jedna tvrtka iz BiH - Elektroprivreda.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Svjetski rast cijena sirovina pogađa i proizvođače u Hrvatskoj. Neki se spašavaju planskom nabavom i dugoročnim ugovorima, neki očekuju pad cijena žitarica, ali mnogi nemaju više rezervi i prisiljeni su na poskupljenja i usred recesije. To se posebno odnosi na dio prehrambenih proizvoda. Umjesto borbe za tržište na sceni je borba za opstanak. Je li dizanje cijena genijalnost ili ludost otkriva nam Antonija Knežević.

Prema informacijama iz krugova bliskih Markovu trgu i Katančićevoj, ministar financija Ivan Šuker ozbiljno razmišlja o tome da iz deficita izbaci jednog od 'gubitaša' – HZZO.Budući da je riječ o izvanproračunskom fondu koji bi do kraja godine mogao skupiti i do tri milijarde kuna minusa, ministar bi na taj način mogao pokušati smanjiti udio deficita proračuna u BDP-u. Više u priči Gordane Gelenčer. 

Iako je udjel hrvatskih tvrtki u ukupnim prihodima svih kompanija iz studije revizorske kuće Deloitte i dalje skromna tri posto, u prošloj ih je godini na listi bilo 16, najviše do sada. Uz tvrtke koje su i u 2008. prihodima uspjele osigurati plasman u to društvo ‘nove’ su hrvatske kompanije Vindija, Adris, Tisak, Kraš te Hypo banka. Najveće kompanije Srednje Europe, njih 500, u prošloj su godini ostvarile 60 posto manje prihode i 24 posto manju dobit pokazavši tako koliko je recesija snažno potresla tih 19 država, odnosno europsko tranzicijsko tržište. No usprkos ne baš bajnim makroekonomskim podacima zemlje hrvatske kompanije na listi 500 najvećih povećale su prihode s 15,1 na 15,9 milijardi eura uza smanjenje dobiti od četiri posto. Više u temi tjedan iz pera Bojane Božanić.

Enver Moralić, jedan od najvećih hrvatskih poduzetnika u ekskluzivnom intervjuu Lideru otkriva da s Gazpromom ulazi u plinski biznis u Poljskoj, Ukrajini i Hrvatskoj. Iako je riječ o jednom od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, Moralić je skroman i prilično samozatajan te ga se rijetko može vidjeti u javnosti. On radije uživa na svom imanju u Dugom Selu i sa svojih 20-ak konja, u lovu ili obilasku svojihposjeda. Ne voli se razmetati ni isticati svojim bogatstvom, pa oni koji ga ne poznaju teško da bi mogli zaključiti da je riječ o čovjeku ‘teškom’ oko 400 milijuna eura.

Kad u nekim medijima procuri vijest da Abramovič kupuje zemljište ili nekretnine, Rusi koje je do prije dvije godine Hrvatska doživljavala s podsmijehom postaju vrlo ozbiljna tema. Ne promatra ih se više kao sumnjive tipove s tamnim naočalama koji hodočaste Hrvatskom s kovčezima punim love u potrazi za očajnim mještanima koji su spremni prodati nekretnine na najatraktivnijim lokacijama. Danas to više, ne moraju raditi jer postoje i jumbo-plakati na ruskoj ćirilici, koji ih službeno i otvoreno pozivaju da kupuju nekretnine i ulažu, dođu na ljetovanje te da im se vize ukidaju... Više u priči Željke Laslavić i Jasmine Trstenjak 'Istrani zovu investitore dubokoga džepa'.
 
Vanja Figenwald u rubrici Svijet piše o regulativama u EU. Novi sustav financijskog nadzora ostavlja članicama širok prostor za izmotavanja. Dogovor je postignut. Unija će dobiti tri regulatorne agencije - za banke, osiguravatelje i vrijednosne papire. No dvije klauzule, ona o mogućnosti odbijanja odluke koja zadire u proračun i pravo članica da odluče što je krizna situacija, pokazuju nevoljkost da se istinski opunomoće tijela na razini cijele Europske unije.

O ekološkim porezima piše naša savjetnica mr. sc. Marija Zuber. Obveza plaćanja naknade za šume određena je u postotku od ukupnog prihoda, a stopa je od 1. srpnja 2010. smanjena sa 0,07 na 0,0525 posto. Vlada je tu mjeru donijela radi smanjenja opterećenja gospodarstva, ali nije riješena dvojba tko taj doprinos mora plaćati.

Prema nekim se istraživanjima metodom ocjenjivanja zaposlenika ‘360 stupnjeva’ koristi trećina tvrtki u SAD-u, no sve je popularnija i u drugim dijelovima svijeta. Smatra se da je anonimna procjena kolega i šefova prilično pouzdana, međutim ta metoda ima i vrlo loših strana. Jeste li se ikada našli na metianonimne procjene kolega i šefova? Pročitajte priču u Poslovnim znanjima.

Dan Akerson, novi šef za novi, mršaviji ali zdraviji, GM glavni je lik ovotjednog feljtona. Nakon što je dodirnuo dno prošle godine, GM se uz obilnu pomoć države uspio vratiti u život, istina uza žestoko restrukturiranje. Bilježi bolje rezultate, a ove se jeseni ‘novi’ GM priprema na izlazak na burzu. IPO koji slijedi bit će možda presudan trenutak u daljnjem razvoju kompanije ‘osvježene’ 1. rujna novim čelnikom. Upravo će rezultat IPO-a sugerirati koliko se vratilo povjerenje investitora, poslovne zajednice i potom potrošača. (G.J.)

Uz novi broj poslovnog tjednika Lider dobivate i lifestyle magazin Lider trend na 100 stranica!