Više luksuza za manju cijenu

Hotelski su prihodi na početku nove godine drastično samnjeni, javlja New York Times. Veliki hotelski projekti planirani u vrijeme prije krize ili čekaju nedovršeni ili su još u fazi projektiranja, dok s druge strane vlasnici luksuznih hotelskih lanaca smišljaju načine kako da snize cijene a da to ne našteti njihovom ugledu.

Vodeća kompanija koja se bavi istraživanjem hotelskog smještaja i poslovanja Smith Travel objavila je istraživanje čije brojke nisu previše razveselile hotelske vlasnike i rukovoditelje. U tjednu između 11. i 17. siječnja ove godine prosječna zarada po slobodnoj hotelskoj sobi u Sjedinjenim Državama, što je standardna mjerna jedinica za hotelsku učinkovitost, pala je 16,4% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prenosi New York Times. Prosječna popunjenost također je pala te iznosi 12,9%, a prosječna cijena sobe pala je 4%. Brojke za luksuzne hotele čak su i lošije. Popunjenost je pala 24,4% u tjednu kojim je završio siječanj u usporedbi s istim tjednom 2008. godine. Isti problemi pogađaju i druge segmente luksuznog tržišta, od trgovina luksuznom robom pa sve do proizvođača privatnih zrakoplova, ističe New York Times.

Kako bogati sve jače osjećaju turbulencije na burzi i trude se smanjiti troškove, tako se tržište luksuznih hotela sve više trese pošto ono najviše ovisi o poslovnoj klijenteli, poslovnim sastancima i međunarodnim posjetiocima, a svi ti elementi su u opadanju. Vlasnici gornje klase hotela najviše su zabrinuti upravo tim podatkom, opadanjem posjeta klijentele. Poslovna klijentela, koja u većini slučajeva odsjeda u hotelima s pet zvjezdica kao što su Sheraton i Hilton, sad se preusmjerila na hotele s četiri ili čak i tri zvjezdice, što tjera one koji su prije bili nedostupni svima da postaju sve dostupnijima. Činjenica na koju su se high-end hotelski lanci morali nevoljko prilagoditi jest da moraju spustiti cijene svojih usluga, što im nije baš tako lako palo, čak i ne toliko zbog toga što će manje zaraditi koliko zbog straha da bi mogli izgubiti taj prestiž i ekskluzivnost koje su imali prije nego su bili prisiljeni spustiti cijene. Tako se sad događa da uključuju u cijenu noćenja dostavu u sobu, korištenje interneta i wellness centra, što su prije posebno naplaćivali. Neki čak idu tako daleko da uključuju ručak ili večeru u cijenu noćenja.

U svakom cjenovnom razredu hoteli se trude smanjiti troškove a da pritom ne naštete svojem ugledu, pa se tako može primijetiti da neki hoteli srednje klase štede na svježem voću koje nude na švedskom stolu ili na dodacima koji dočekaju gosta kad uđe u sobu itd. Jedan od pokazatelja da je kriza udarila na sve aspekte poslovanja pa tako i na hotelsko jest i činjenica da su mnogi hoteli morali sve svoje projekte koje su započeli prije nekoliko godina staviti na čekanje. To se vidi i prema broju hotelskih soba koje su se trebale renovirati a nisu zbog nedostatka troškova. Ta je brojka, naime, pala 19,7%. Istraživanje agencije Smith Travel također pokazuje da neki već započeti hotelski projekti čekaju bolje dane. Pritom se prije svega misli na hotelski kompleks Echelon u Las Vegasu, vrijedan 4,8 milijardi dolara, koji nije dovršen zbog svjetske krize. Ove se godine se očekuje prihod od 3,75 milijardi dolara u hotelskom poslovanju širom SAD-a, što je 30% manje u odnosu na 2008. godinu javlja New York Times.  (Tomislav Vidaković)