Više se bojim domaćega sivog tržišta nego uvozne konkurencije

Hrana postaje strateški artikl i apsolutno vjerujem da će njezina proizvodnja biti vrlo isplativ posao kad se situacija posloži. To se odnosi i na premium proizvode, jer potražnja za visokokvalitetnim proizvodima postoji. Samo trebamo biti uporni i preživjeti trenutačnu situaciju na našem tržištu

Razgovarala: Matilda Bačelić
matilda.bacelic liderpress.hr

Stjepan Ljatifi, jedan od najboljih poznavatelja domaće mesne industrije, koji je zanat ispekao u PIK Vrbovcu, Gavriloviću, a kasnije se okušao i u trgovini na čelu Dione, kao suvlasnik Križevčanke kupio je prije dvije godine, zajedno s partnerom Marinkom Babićem neveliku, ali propulzivnu križevačku mesnu industriju Improm. Bila je to klasična priča u kojoj mala ribe jede veću, a vijest o tome da je Damir Šket prodao svoj mesni ‘biser’ izazvala je nemalo iznenađenje. Nakon dvije godine Improm bilježi pozitivne trendove, a još svjetliju budućnost očekuje sređivanjem tržišta kojim caruje nelojalna konkurencija. Najjače je, pak, odjeknula mogućnost da srpski poduzetnik Miroslav Mišković, nakon neuspješnog partnerstva s Ivicom Todorićem, upravo akvizicijom Improma uđe na hrvatsko tržište. O tome što se očekuje od najavljenih Vladinih mjera, koji su planovi te mesoprerađivačke tvrtke i razmišlja li se o strateškom partneru razgovarali smo s predsjednikom Uprave i suvlasnikom Improma.

• Vlada je uskoro najavila poduzimanje mjera kojima bi se trebalo poboljšati stanje i uvesti red u mesnu industriju. Što očekujete od tih poteza?
- Očekujem da se napokon sredi stanje. Poznato je da je ovo branša u kojoj dominira siva ekonomija i da je veliki dio proizvodnje izvan zakonske regulative, kako sanitarno-higijenske tako i u smislu fiskalne politike. U tom dijelu apsolutno podržavam mjere za uvođenje reda u toj branši jer će se na taj način nama koji regularno poslujemo i imamo troškove zbog ulaganja u podizanje standarda koji se zahtijevaju prema EU kriterijima omogućiti ravnopravna utakmica. Ni troškovno ni u logističkom segmentu ne možemo ići u utakmicu dok je tržište tako strukturirano i dok postoji nelojalna konkurencija.

• Koliki je, prema procjenama, udjel sivog tržišta u mesnoj industriji?
- Ocjenjujem da je riječ o oko 40 posto tržišta koje je izvan kontrole. Smatram da će doći do prirodnih procesa tako da će svi oni koji neće moći udovoljiti standardima morati jednostavno nestati. Sada je upravo u tijeku klasifikacija mesoprerađivačkih objekata u četiri kategorije: oni koji imaju europski broj, oni koji stječu uvjete za dobivanje europskog broja, oni koji nemaju uvjete, ali im je dano prijelazno razdoblje da se prilagode tim uvjetima te oni koji će se zatvoriti.

• Koliko će se mesoprerađivača zatvoriti?
- Ne bih izašao s apsolutnim brojem, ali mislim da će u svi mali mesoprerađivači nestati. Kad im se nametne troškovni princip ulaganja, neće to moći izdržati. Za nas koji radimo regularno i imamo ta ulaganja, to će značiti ravnopravnost na tržištu i podizanje naše konkurentske sposobnosti jer će se nelojalna konkurencija eliminirati.

• Koje konkretne mjere od države očekujete i u kojem bi se razdoblju to tržište moglo konsolidirati?
- Te se mjere moraju ostvariti u iduće dvije godine. One idu za tim da pojedine klaonice i mesoprerađivači neće moći prodavati svoje proizvode na teritoriju cijele Hrvatske nego samo na određenom području. Konkretno, mi u Impromu smo u drugoj skupini klasificiranih objekata i sada smo u finalizaciji investicije za dobivanje europskoga, američkog i kanadskog broja.

• Koliko ste morali investirati u dobivanje izvoznih brojeva?
- Sada je u tijeku završni dio investicije, a ukupno smo u zadnjih godinu i pol uložili više od tri milijuna eura.

• Kakve su vam pozicije u regiji s obzirom na to da ste dosad bili koncentrirani samo na nju?
- Izvozimo na tržište bivše Jugoslavije, odnosno BiH, Makedonije, Crne Gore i sada otvaramo tržište Srbije. Za europsko tržište imamo zainteresirane partnere, ali još nemamo izvozni broj, a u finalizaciji smo dogovora za tržišta arapskih zemalja jer imamo Halal certifikat.

• Ima li Improm kapaciteta za sva ta tržišta?
- Kapaciteta imamo i prilagođavat ćemo ih mogućnostima tržišta. Postoji prostor za rast, sadašnja godišnja proizvodnja je oko 1.500 tona, a bez problema je možemo udvostručiti.

• Konkurencija u toj branši je prilično velika, stječe se dojam da su Improm, a i veće tvrtke, stiješnjeni između nekoliko vodećih igrača na čelu s PIK Vrbovcem, Gavrilovićem, Danicom... Gdje vidite svoju priliku i prostor za rast?
- Mi se, za razliku od većine drugih tvrtki iz branše, u 50 posto slučajeva ne preklapamo u asortimanu s glavnim igračima PIK-om, Danicom itd. jer imamo specifičan asortiman - proizvode s prirodnim plijesnima koje nitko ne proizvodi i proizvode koji zahtijevaju veći udjel ručnog rada pa ih je vrlo teško imitirati u standardnoj masovnoj proizvodnji. Rješenje i prednost Improma u odnosu na velike kompanije vidim upravo u toj diverzifikaciji asortimana i što većoj razlici u kvaliteti i specifičnosti proizvodnje.

• Kako je složen asortiman Improma pod tri postojeće brenda Gušti, Vegeteriana i Križevčanka?
- Gušti su brend premium delikatesa, što ocrtava našu osnovnu koncepciju i poslovnu strategiju koja se temelji na proizvodnji visokokvalitetnih i cjenovno više pozicioniranih proizvoda. Želimo proizvesti proizvod visoke kvalitete, ali i adekvatne cijene. Pod brendom Gušti imamo proizvode s prirodnim plijesnima, proizvode u liniji šunki, mortadela, parizera, prešanog hamburgera, delikatesne šunke. Križevčanka je odraz konvencionalne proizvodnje koja ima svoje korijene iz 20-ih godina prošlog stoljeća. Pod brendom Križevčanka imamo proizvode u čijoj se proizvodnji koristi dim te klasične proizvode. Treći segment pod brendom Vegeteriana su bezmesni proizvodi na bazi povrća, bilja i soje, tzv. linija zdrave hrane, zbog čega se i deklariramo kao prehrambena industrija, a ne samo mesna. Više od 70 posto proizvodnje otpada na brend Gušti, a najmanje na Vegetarianu, s obzirom na to da obrađuje posebnu tržišnu nišu.

• S obzirom na to da ste se opredijelili za premium proizvode, bojite li se da će ta ionako fizički mala skupina potrošača odustati od kupnje skupljih proizvoda u uvjetima loše ekonomske situacije koja trenutačno vlada?
- To jest ograničen broj potrošača, ali vjerujem da će se podizanjem standarda stanovništva i ukupne svijesti u potrošnji mesnih prerađevina više voditi računa o tome što se jede nego koliko to košta. Hrana postaje strateški artikl i apsolutno vjerujem da će proizvodnja hrane biti vrlo isplativ posao kad se situacija posloži. To se odnosi i na premium proizvode, jer potražnja za visokokvalitetnim proizvodima postoji. Samo trebamo biti uporni i preživjeti ovu situaciju na našem tržištu

• Hoćete li povisivati cijene svojih proizvoda s obzirom na rast cijena sirovina?
- U pripremi smo novog cjenika. Tvrtka smo koja mora voditi računa o ekonomičnosti poslovanja i morat ćemo konačnu cijenu našeg proizvoda uskladiti s cijenama inputa. Poskupljenje će ovisiti i o postupcima naše konkurencije, ali vjerujem da će se ići na podizanje cijena u rasponu od sedam do 10 posto na mesne prerađevine.

• Na tržištu je trenutačno ogroman broj subjekata na čelu s apsolutnim liderom PIK-om. Postoji li ikakva suradnja, kakvi su odnosi među većim igračima?
- Odnosi, na žalost, nisu dobri. Nemamo, primjerice, klaster povezanih mesoprerađivača i to nije dobro jer vidimo da su se trgovci ujedinili i formirali različite interesne asocijacije koje postoje da bi se što više ogulilo proizvođače. Nismo napravili asocijaciju koja bi se oduprla takvima nastojanjima na način da zaštitimo sebe i svoje interese i da se zaštitimo u odnosu na sivu ekonomiju.

• Kakvo je stanje s pritiskom trgovaca na proizvođače, povećanje marži... Popravlja li se situacija?
- Konstatirali smo da je niska akumulativnost u ovoj branši. Kad čujem da se proglašavaju menadžeri godine, volim ironično reći da bi bilo dobro da se svi ti menadžeri iz sustava monopola malo spuste iz telekomunikacija i sličnih branši u brodogradilišta ili mesoprerađivački biznis. Struktura tog tržišta je vrlo nesređena i trebate biti umjetnik da biste preživjeli, a kamoli nešto planirali na dugi rok.

• Kako vidite prehrambenu, posebno mesnu industriju u idućim godinama?
- Procjenjujem da će za par godina ostati četiri velike tvrtke u mesnoj industriji na čelu s PIK-om, u kategoriji srednjih poduzeća gdje je i Improm također tri do četiri tvrtke, a ostalo će biti mali lokalni obiteljski obrti. Govorim o mesoprerađivačim i proizvodima na bazi svinjetine i junetine. To je budućnost, jer takvi su se procesi odvijali i u Europskoj uniji.

• Gdje vidite glavne opasnosti, a u čemu su šanse?
- Mali obrti će se specijalizirati za lokalna tržišta, mi srednji morat ćemo kombinirati elemente marketinga te ponude i potražnje da bismo napravili neke specifične proizvode koje ne mogu veliki igrači i svojom se specifičnom proizvodnjom orijentirati na vanjska tržišta.
Glavna opasnost je apsolutna liberalizacija i otvaranje tržišta. Ali i neki lanci kod nas, npr. Lidl, koji uvoze taj asortiman nisu uspjeli filozofiju potrošnje izvana nametnuti na hrvatskom tržištu jer naš potrošač vjeruje jednoj recepturi, okusu, tradiciji. Više se bojim domaćega sivog tržišta nego uvozne konkurencije.

• Što planirate s primarnom proizvodnjom koju ste pokrenuli u Petrinji?
- Ona je u sklopu posebnog poduzeća Poljoprivredna zadruga Križevčanka, gdje u kooperaciji s Beljem proizvodimo oko 4.000 komada svinja i jedan dio koristimo u svojoj proizvodnji. Na taj način možemo imati zaokruženi ciklus kontrolirane proizvodnje od sirovine do finalnog proizvoda.

• Kakvo je sada stanje u Impromu dvije godine od preuzimanja, je li završena konsolidacija poslovanja i što je postiguto?
- Tvrtke su spojene, sada postoji samo Improm, a od Križevčanke je ostao brend. Lokacija Križevčanke je prodana tvrtki Antolković, koja se bavi biznisom klanja i rasijecanja mesa. Prebacivanjem strojeva iz Križevčanke u Improm znatno smo poboljšali tehničko-tehnološku opremljenost. Povezivanjem se dobio i jedan dio asortimana koji Improm nije imao - trajni proizvodi s dimom i to nam sada omogućuje da ostvarimo rast cijena i podizanje konkurentske sposobnosti jer imamo širi portfolio proizvoda.

• Što vam je ambicija nakon spajanja tvrtki?
- Stvarati visokoakumulativan proizvod koji će davati što je moguće više profita i doći do tri posto udjela na tržištu sa sadašnja dva.

• Planirate li jačati vlastitu maloprodaju?
- Ne, u tom dijelu se ne mislimo širiti. Želimo se baviti svojim biznisom. Naša maloprodaja je na simboličnoj razini, riječ je o 25 trgovina u sklopu Petrinja prometa. Zastupljeni smo u svim trgovačkim lancima osim Lidla, koji preferira robne marke, a mi se time bavimo u malom opsegu, oko tri posto ukupne proizvodnje otpada nam na robne marke.

• U što ćete preusmjeriti ulaganja nakon što dobijete europski broj?
- Na jačanje tržišne pozicije brenda i maksimalno se usredotočiti na vanjska tržišta s visokokvalitetnim proizvodima. Moramo pojačati i ulaganja u marketing. Iduće godine imamo u planu otvoriti logistički centar u Belišću.

• Kakve rezultate očekujete ove godine?
- Prošlu smo godinu imali prihod od oko 59 milijuna kuna i dobit oko milijun kuna. Prvi kvartal ove godine imamo rast u odnosu na prošlu godinu od šest posto, vjerujem da će tako biti i na kraju godine. Očekujem da ćemo u dijelu prihoda promjenom strukture i jačanjem skupljih proizvoda doći na prosječnu cijenu od 40 kuna po kilogramu do devetog mjeseca.

• Kako gledate na mogućnost strateškog povezivanje s liderima u ovoj branši?
- U ovom smo projektu Babić i ja s 50 posto udjela u vlasništvu i osnovni nam je cilj stabilizirati tvrtku i podići njenu konkurentsku sposobnost. Kakvi će biti eventualni oblici povezivanja radi jačanja pozicije na tržištu teško mi je pretpostaviti.

• Je li točno da ste kupili Improm za 27 milijuna kuna?
- To je poslovna tajna i imamo obvezu prema ugovoru to držati u tajnosti tri godine.

• Kolika je sada vrijednost Improma i za koliko se uvećala otkako ste preuzeli tvrtku?
- Teško mi je to precizirati. To što smo stekli uvjete za dobivanje europskog i američkog broja dovoljno govori koliko je podignuta vrijednost tvrtke, od raznih kriterija održavanja, sanitarno-higijenskih uvjeta itd. Imamo vlastiti laboratorij za mikrobiološku i kemijsku analizu, sve procese kontrolirane, implementiramo softver SAP-a, posjedujemo ISO 9001:2000 certifikat, Halal certifikat, u tijeku smo implementacije HACCP-a. U svakom slučaju, vrijednost Improma se uvećala, a pozicija čak pojačala usprkos teškom stanju u branši.