Vizek: Tečaj će biti stabilan, ali rasti će kamatne stope

Analiza Arhivanalitike govori da je adekvatnost kapitala u Hrvatskoj vrlo visoka i da su domaće banke otpornije na rizik od europskog prosjeka. Ipak, očekuje se daljnji rast kamatnih stopa jer još nije završio prijenos rasta kamtnih stopa s međunarodnog tržišta na domaće

Stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj bila je tema osmog okruglog stola koji je održala Hrvatska udruga banaka. Predstavljena je analiza hrvatskoga bankovnog sustava koji je napravila tvrtka Arhivanalitika. Prema toj analizi rast vanjskoga duga nije tipičan samo za Hrvatsku nego za cijelu Srednjoistočnu Europu u kojoj prema riječima drektora Arhivanalitike Velimira Šonje nema rasta bez rizika.

- Hrvatski je bankarski sustav među najrazvijenijijm u regiji. Uz bok je Sloveniji koja je u tom segmentu najjača tranzicijska zemlja - kaže Šonje. Analiza Arhivanalitike govori da je adekvatnost kapitala u Hrvatskoj vrlo visoka i da su domaće banke otpornije na rizik od europskog prosjeka. Ipak, očekuje se daljnji rast kamatnih stopa jer još nije završio prijenos rasta kamtnih stopa s međunarodnog tržišta na domaće. S druge strane polovinu strukture rasta kredita čine stambeni krediti, najmanje rizični. U zaključku studije naglašeno je da je domaći bankarski sustav iznimno otporan na rizike i da je sposoban za amortizaciju uz pomoć dokapitalizacije, restrukturiranja...

Svoje viđenje studije izložila je i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. Vizek je okupljenima objasnila da tečajni rizik, o kojem se kod nas najviše raspravlja, nije velik koliko je to kamatni. U Hrvatskoj je više od 87 posto kredita građana i oko 85 posto kredita poduzeća sklopljeno s promjenjivom kamatnom stopom. - Tečaj će vjerojatno biti stabilan, ali rast će kamatne stope - kaže Vizek.
Još jedan problem mogla bi izazavati povezanost banaka u Srednjoistočnoj Europi jer one, objašnjava Vizek, čine jedan bankovni sustav jer imaju iste strane vlasnike. Stoga više nije svejedno što se događa, primjerice, u Bugarskoj ili Poljskoj jer se poremećaju mogu preliti na naše tržište. Kao posljednji mogući problem spomenuto je i tržište nekretnina jer je ono međunarodno neutrživo i na njemu se mogu stvarati mjehuri cijena.
- Visok rast kreditiranja bez strukturnih reformi u budućnosti može prouzročiti kreditni rizik - zaključila je Vizek. (Ante Livajić)