Vizija gospodarskog razvoja Hrvatske 1. dio

Podijeliti državu na 5 pokrajina i to : Istočna, Sjeverna , Centralna, Zapadna i Južna

AUTOR: Ivan Markovinović Zagreb

DECENTRALIZACIJA i TERITORIJALNI USTROJ

Ustroj:

Istočna obuhvaća: Podravinu, Slavoniju,Baranju , Podunavlje, Posavinu.
Sjeverna obuhvaća: Bilogoru, Prigorje, Međimurje,Zagorje,Žumberak, Banovinu i Kordun
Centralna obuhvaća Zagreb i okolicu do 30 km.
Zapadna obuhvaća: Liku, Gorski kotar, Sjeverne otoke, Primorje i Istru.
Južna obuhvaća: Cijeli prostor južno od Maslenice.

U sklopu pokrajina uvesti kotare (maksimalno 4 osim centralne pokrajine ), sjedišta locirati u: Osijeku,Varaždinu, Zagrebu, Rijeci i Splitu smanjiti drastično broj općina .
Dovoljno je sadašnje gradove pretvoriti u opčine a ostalo ukinuti, za primjer kotarizacije uzeti ću sjevernu regiju, status kotara imali bi: Bjelovar, Krapina, Karlovac i Sisak

Fiskalna decentralizacija:
Državi pripada 50 % proračuna, Pokrajinama 35% Kotarevima 15%

Upravljanje prenijeti na pokrajine osim: obrane,policije,diplomacije, znanosti i visokog školstva, zaštite okoliša, glavnu prometnu infrastrukturu,carinu, poreznu upravu i državnu inspekciju.

FISKALNA I POREZNA POLITIKA

Poreznom politikom stimulirati: novo upošljavanje, investiranje u proizvodne djelatnosti,ulaganje na tržištu kapitala, okrupnjavanje zemljišta, samozapošljavanje, inovacije, eko projekte, udruživanje i spajanje u velike tvrtke, izvoz roba i usluga, obnovljive izvore energije, znanstvene projekte i natalitet.
Destimulirati: Prekomjernu izgradnju kuća i stanova u: velikim gradovima, obali i otocima, uvesti porez na imovinu stanovništva, povećati trošarine na: duhan,alkohol, kavu i ostale visokotarifne robe.
Poticati: poljoprivredu i ribarstvo, štednju energije, stambenu i mirovinsku štednju, življenje na malim otocima i visokogorskim krajevima, edukaciju uz rad, iseljavanje iz velikih gradova, osiguravanje imovine. Ukinuti sve para poreze i prireze, uvesti dvije stope poreza na dodatnu vrijednost,sadašnju stopu smanjiti za 2% i uvesti stopu od 15% na gospodarske investicije ( oprema i objekti ). Emitirati jamstvene obveznice za sve gospodarske subjekte u svrhu osiguranja plaćanja poreza i inozemnih dugova s državnim jamstvom. Kod poreznog tretmana uvesti tri skupine poduzetnika: veliki,srednji,mali posebno kod propisivanja kazni i prekršaja. Ukinuti sve doprinose na plaće i iskazivati ih kao porez za osiguranja. Uvesti u zakon o investicijama obvezu osiguranja ugovorenih radova od strane izvoditelja u visini od minimalno 50% ugovorene vrijednosti. Stimulirati građane povratom poreza za račune veće vrijednosti i tako smanjiti utaju poreza.

ULOGA I ZADAĆA DRŽAVE U GOSPODARSTVU

Osnovna uloga je stvoriti:poticajni zakonodavno pravni okvir, stimulirati i poticati na gospodarsku aktivnost stanovništva,stvoriti osnovnu prometnu i drugu infrastrukturu, vršiti kontrolu plaćanja poreza, vršiti inspekcijski nadzor, regulatorski i antimonopolski nadzor,sprečavanje
pranja novca, zlouporabu informacija i ostale devijacije u gospodarskom poslovanju. Sve ostalo treba prepustiti nižim razinama i tržišnim subjektima.

MONETARNA POLITIKA

Ovo je područje posebno važno za konkurentnost u globalnoj trgovini, uz trošarine ovo je najvažniji instrument za zaštitu lokalnog tržišta.
No mnogo je važniji za izvozno uvozno poslovanje zato mu treba dati visoku važnost. Uz sve ostale ovlasti i zadaće HNB, ovdje ću se usredotočiti na tečajnu politiku.Svima je manje-više poznato da se kod nas skoro ništa ne isplati proizvoditi iako nemamo visoku cijenu rada ugrađenu u proizvod,sve se više isplati uvesti nego ovdje proizvesti. To stvara velike probleme u djelovanju društva : visoka stopa nezaposlenosti, preskupa roba i usluge u izvozu, skupe usluge za inozemne turiste, izloženost stanovništva kreditnom riziku, rasprodaja najvrjednije imovine, ne investiranje u proizvodnju,platni deficit i ostalo.Sve ovo dovodi zemlju do prevelike zaduženosti te je stoga država primorana vršiti rasprodaju najvrednije imovine,što nakon toga?
Po meni ovlasti tečajne politike treba biti pod ingerencijom ministarstva financija s kontrolnim mehanizmom, ionako ministarstvo tiska novac ili reprogramira i uvećava dugove emisijom obveznica.Po meni ovo je jedini način do ulaska u monetarnu uniju a to neće biti brzo,zato treba to maksimalno iskoristiti. Cijenu će platiti:uvoznici i banke te zaduženi građani,zato će profitirati izvoznici ako imaju što izvesti i znaju nešto proizvesti prema svjetskim standardima.

UPRAVLJANJE I VLASNIŠTVO

Prirodno je pravo da vlasnici upravljaju svojom imovinom, no prema odredbama ZTD u pojedinim d.d. to nije tako. To je jedan od važnih detalja u propadanju i zaostajanju ili namjernom uništavanju vrijednosti tvrtke. Sporno je što tvrtkama upravljaju uprave a ne vlasnici ako nemaju većinu,mnogo je primjera od Končara do Podravke. Umjesto Nadzornih odbora treba uvesti Upravne odbore koji će upravljati tvrtkom a uprava će to provoditi.Ovako uprava manipulira manjinskim dioničarima uz pomoć raznih lobija u cilju stjecanja većinskog vlasništva.

Svatko treba participirati u odlučivanju i upravljanju razmjerno kapitalu, ukoliko nije sposoban tada treba platiti revizora ili odvjetnika da štiti njegov interes. Isto tako smanjiti utjecaj države u odlučivanju u društvima gdje posjeduje manje od 50% vlasništva ili da proda svoj udjel. Oblik vlasništva nije presudan za kvalitetno upravljanje već pravila i znanje onih koji upravljaju, isto tako radnicima je dovoljan jedan predstavnik u upravnom odboru sve drugo je sukob interesa. Za sve ovo je potrebno promijeniti zakon o trgovačkim društvima, a ne da svaki ministar od Jurline preko Čačića do Polanćeca izmišlja nove projekte za opće dobro i svoju korist na štetu ostalih.

TRŽIŠTE KAPITALA

Ovdje treba istaknuti dvije jako dobre stvari gdje smo bolji od drugih, to je: nema poreza na kapital uložen u vrijednosne papire kao i na dividendu. Druga dobra stvar je zakon koji je natjerao tvrtke na burze. Isto tako dobra je stvar da na burzu ulažu mirovinski fondovi,no treba ograničiti na 25% kupnju državnih obveznica jer inače nije trebalo raditi reformu. Još bi država trebala ukinuti valutnu klauzulu i uvesti porez na štednju u bankama, time bi postigla tri stvari: smanjila previsoku dobit banaka,povećala prihode a posredno povećalo bi se trgovanje na burzama.

I na kraju o vlasništvu nad burzama, burze trebaju prvenstveno izdavateljima vrijednosnica stoga bi vlasnici burze trebale biti tvrtke koje kotiraju na burzi razmjerno tržišnoj kapitalizaciji dionica na burzi.Nikako ne bi bilo dobro da banke preuzmu vlasništvo nad burzom ionako previše vladaju tvrtkama kroz druge oblike. Što se tiče SDA ona bi trebala biti vlasništvo brokera pod strogim nadzorom HANFE radi povjerljivih podataka.

Evo toliko o mom pogledu na tu temu, ostalo je toga još dosta od prostornog planiranja do planiranja i strategije no ima o tome dosta literature ali to malo koga zanima? Važnija je politika i nogomet ili je kriv Ruski sindrom. ( malo radim a puno uživam )