Vjerovnici postaju sve nervozniji

S produbljivanjem krize rast će i nervoza vjerovnika. Čak 40 posto nelikvidnih neće preživjeti. Iako izgledaju kao gubitnice, tvrtke pod šapom banaka na kraju bi mogle biti sretnice. Naime, mnoge druge neće dobiti priliku da ih spašavaju vjerovnici.

Liderova novinarska radionica ponovo je pripremila priče koje se moraju pročitati!
Zbog neplaćanja dviju mjesečnih rata leasinga u ukupnom iznosu od četiri milijuna eura za 79 novih ZET-ovih tramvaja UniCredit Leasing razmišlja o pokretanju ovrhe najprije nad računom Grada Zagreba, a ako u tome ne uspije, i nad spomenutim vozilima. ZET-u dakle ipak prijeti zapljena 79 novih tramvaja. S produbljivanjem krize rast će i nervoza vjerovnika. Čak 40 posto nelikvidnih neće preživjeti. Iako izgledaju kao gubitnice, tvrtke pod šapom banaka na kraju bi mogle biti sretnice. Naime, mnoge druge neće dobiti priliku da ih spašavaju vjerovnici. Više u priči Krešimira Raguža i Matilde Bačelić u današnjem, novom broju Lidera.

Jeste li znali da bi 20 milijardi kuna moglo spasiti posrnulo hrvatsko gospodarstvo. No, stručnjaci upozoravaju da će se Hrvatska teško domoći tako velike financijske injekcije, a Guste Santini tvrdi da nema tog novca koji nama može pomoći jer smo tijekom samostalnosti već neodgovorno potrošili 80-tak milijardi eura, što je 18,5 tisuća eura po stanovniku. Više u tekstu Gordane Gelenčer.

Osim što sporije rastu, hrvatske kompanije previše su orijentirane na domaće tržište. Ostale najveće srednjoeuropske tvrtke očito imaju jači izvozni potencijal i više ulažu u druge države postižući tako organski rast. Samo je jedanaest hrvatskih kompanija, prema financijskim rezultatima u prošloj godini, na rang-listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, pokazala je studija revizorske kuće Deloitte. Kako stoje hrvatske kompanije među 500 najvećih SrednjeEurope čitajte u našoj temi tjedna.

Tko je Paško Vela, čovjek koji uvodi radikalne promjene u sisačkoj željezari? U sisačkom CMC-u gradi se nova čeličana vrijedna 60 milijuna eura! Više u rubrici Lik i djelo.

Philip Kotler, otac suvremenog marketinga Lideru je dao ekskluzivni intervju u kojem tvrdi da je najgora reakcija na nagle turbulencije i recesiju široko rezanje troškova.

Visina kamata budućih kredita tvrtkama ovisit će o njihovim financijskim izvješćima, kvaliteti menadžmenta, stanju u industriji i drugim pokazateljima poslovanja. Više u priči 'Erste banka prva počinje personalizirano određivati kamate po kreditima'.

Nitko ne spori da neki direktori državnih tvrtki imaju prevelike plaće u odnosu na rezultate svojih kompanija, ali to se ipak ne može rješavati mimo važećih zakona. Prije tri godine koalicijska je vlada pokušala s istovjetnim propisom koji je pao na Ustavnom sudu. Zašto smanjivanje plaća čelnicima državnih tvrtki (opet) pada na Ustavnom sudu otkriva naš savjetnik dr. Hrvoje Kačer.

Velika marketinška dvojba: može li se crkva oglašavati? Umjesto da inzistiaju na neradnoj nedjleji, hrvatskim crkvenim ocima možda bi bilo najkorisnije povesti se za zapadnjačkim kolegama i svoje djelovanje približe mladima na inovativan način. Možda da se pokrene i umrežavanje sa nekim socijalnim portalom poput Tweetera ili Facebooka?

U Poslovnim znanjima čitajte o umijeću delegiranja. Raspodjela radnih zadataka i ovlasti podrazumijeva detaljne upute o tome što i kako treba raditi. To ne znači da treba objašnjavati ono za što su članovi tima stručno osposobljeni, nego davati upute kako u poslu iskoristiti dosadašnja iskustva, gdje potražiti stručnu pomoć, u kojem obliku prezentirati svoj rad i slično. Kakva je pri tom uloga šefa?

U feljtonu čitajte o prvoj obljetnici recesije. S propašću velike američke banke Lehman Brothers polovinom rujna prošle godine službeno je počela jedna od najgorih kriza posljednjih desetljeća koja je zahvatila gotovo sve svjetske ekonomije. Tijekom godine koja je donijela rast nezaposlenosti, pad BDP-a, potrošnje i strah od potpunog financijskog sloma vlade su pokušavale golemom količinom novca zakrpati rupe. Na godišnjicu početka krize neki su, poput Njemačke, Francuske i Japana, objavili službeni izlazak iz recesije. (G. J.)

Novi Lider svojim čitateljima daruje tri priloga: 'Malo gospodarstvo', 'Kartično poslovanje' i 'Jesenski velesajam'