Vjerujem da će neka od srednjih banaka u stranom vlasništvu uskoro biti na prodaju

Gotovinske kredite uz valutnu klauzulu uveli smo radi usklađenosti aktive i pasive

Razgovarali: Marija Čekada i Miodrag Šajatović
Foto: Dražen Lapić

Uprava Erste&Steiermärkische banke u Hrvatskoj ponovno je iznenadila javnost inovacijom. Nakon što je prije dvije godine prva lansirala kredite u 'švicarcima', ovog je ljeta uzburkala građane, bankare pa i političare vraćanjem gotovinskih kredita građanima uz valutnu klauzulu. To se protumačilo kao prva naznaka da su pojedinci u bankarskim krugovima spremi kladiti se na buduće slabljenje kune prema euru. Bio je to povod za razgovor s Petrom Radakovićem, predsjednikom Uprave, danas vjerojatno direktorom banke s najduljim stažom u Hrvatskoj.

Između utanačenog dogovora za razgovor i njegova održavanja, objavljeni su i polugodišnji rezulteti Erste banke. Prema nerevidiranim rezultatima poslovanja neto dobit iznosila je 360,9 milijuna kuna, što je porast od čak 31,9 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Tako visoki rast dobrim je dijelom omogućio rast prihoda od kamata od petnaest posto i rast prihoda od naknada i provizija od 24,3 posto, čemu je velikim dijelom pridonijelo kartično poslovanje preuzetog Dinersa. S Radakovićem smo razgovarali o mogućim akvizicijama, makroekonomskim pokazateljima i smjerovima razvoja bankarskih usluga u Hrvatskoj.

• Erste vraća valutnu klauzulu na potrošačke kredite. Znači li to da računate na slabljenje kune?
- Osnovni razlog uvođenja gotovinskih kredita uz valutnu klauzulu u eurima vezan je uz našu strukturu izvora. Riječ je naprosto o valutnoj usklađenosti bilance, odnosno aktive i pasive. Naime, pogleda li se valutna struktura štednje građana, kao jednog od najvažnijih izvora financiranja, očevidno je da prevladavaju depoziti u eurima s udjelom od 70-ak posto. Ove godine planiramo plasirati 50 posto više građanima nego tvrtkama, a s obzirom na to da smo procijenili kako ćemo na tržištu ove godine brže rasti u sektoru malih i srednjih poduzetnika i u sektoru stanovništva nego u velikim tvrtkama, ta smo usklađenja morali preusmjeriti upravo na njihove kredite. Dakle, pravilo je da se krediti s najbržim obrtajem plasiraju s valutnim klauzulama. Prije smo, što je lakši posao, pasivu i aktivu usklađivali na tvrtkama i bez 'velike buke' sklopili nekoliko ugovora o kreditiranju s valutnom klauzulom. Najveći dio dugoročnih kredita, plasiranih od početka 2008. godine, plasiran je upravo uz čvrstu valutnu klauzulu.

• Jeste li možda prije godinu dana pogrešno procijenili da će kuna oslabjeti?
- U našoj strukturi izvora, 70 posto ih je u devizama, a 30 posto u kunama. Nismo pogrešno procijenili da će kuna slabjeti, što potvrđuje i stanje naše aktive u kojoj je prisutan manji debalans u odnosu na izvore. Naime, u ovom trenutku imamo 37 posto kunskih kredita, a 30 posto izvora u kunama, odnosno 63 posto kredita s valutnom klauzulom, a 70 posto u devizama. Kako pasivna strana bilance uvijek utječe na aktivu, odnosno plasmane, jasno je da smo se na uvođenje gotovinskih kredita s valutnom klauzulom odlučili kako bismo postigli valutnu usklađenost bilance.

• Ipak je, uvjetno rečeno, riječ o bijegu od kune. Kakvu poruku time šaljete tržištu?
- Nije riječ o bijegu od kune, jer u našoj ponudi postoje i drugi krediti u kunama, bez valutne klauzule. To su, primjerice, stambeni krediti u kunama, koji su čak dugoročniji od gotovinskih, potom i revolving krediti po karticama, okvirni krediti prema tekućem računu. To nije bijeg od kune, nego tržište dobiva širu ponudu kredita - i s valutnom klauzulom i bez nje. Ovdje nije riječ o hiru i sve je u skladu s politikom banke. Ove godine štednja u našoj banci raste iznad tržišta i imamo dobar priljev, i to više u eurima, što nam diktira i plasman, odnosno sredstva više usmjeravamo prema valutnim plasmanima.

• Ima li razloga za neka nova ovogodišnja kamatna iznenađenja? Ili su kamate i na kredite i na štednju dosegnule plafon?
- Početak 2008. godine označio je nastavak laganog uzlaznog trenda kamatnih stopa na kredite iz 2007., što je posljedica globalnog, ali i domaćeg okruženja. Pretpostavljamo da je blagi uzlazni trend moguć, a sukladno tome kamate u apsolutnom iznosu trebale bi neznatno porasti. Bitno je naglasiti i da visinu kamate na kredite uvjetuje i pasivna kamata, ona na štednju. Erste banka će nastaviti pratiti tržišna kretanja i s njima usklađivati svoje poslovanje.

• Hoćete li uspjeti ostati u granicama rasta kreditiranja od 12 posto ili ćete to, a događalo se, prekoračiti? Koliko bi vas to moglo stajati, mjereno troškom plaćanja ‘kaznenih bodova’?
- Planiramo rast u sklopu dopuštenih limita te, sukladno tome, ne očekujemo dodatne troškove za plasmane iznad tog limita, jer je tada upitna i isplativost.

• U prvoj polovini ove godine 61 posto ukupnog iznosa plasiranih kredita u segmentu poslovanja s gospodarstvom u Erste banci odnosio se na segment malih i srednjih poduzeća. Što je s plasmanom kredita prema proizvođačima koji se žale da ih banke ne prate u financiranju?
- To je istina jer u postojećim uvjetima može opstati tek malo proizvodnji. Banka nije socijalna ustanova i držim da je bolje ne davati kredit, bez obzira na dobar kolateral, nego ljude dovoditi u probleme zbog nemogućnosti njegove otplate. Dosta kreditiramo uslužne i obrtničke djelatnosti, dok smo se, kad je riječ o proizvodnom sektoru, tek nešto malo počelo razvijati u poljoprivrednom sektoru u Slavoniji, ali ta djelatnost još ne može preuzeti ozbiljnije zaduženje. Osnovni je problem što u dijelu proizvodnih djelatnosti nema dugoročne strategije. Nije problem u bankama, već u činjenici da ta djelatnost ne može na taj način i u tim uvjetima podnijeti veći teret zaduženosti, odnosno kamatni trošak.

• Koje industrijske grane očekuje svijetla budućnost, koje bi mogle generirati rast proizvodnje, a banke ih pratiti u financiranju?
- Petrokemija sigurno ima budućnost koju jednim dijelom kao banka pratimo. Aktivnosti banke posebno su usmjerene prema građevini, turizmu i izvozu, kao i poduzetnicima koji pretendiraju na sredstva iz fondova EU.

• Koliko su restrikcije HNB-a utjecale na vaše poslovne rezultate? Naime, HUB često u svojim analizama tvrdi da se tim potezom ugrožava profitabilnost banaka.
- Mjere HNB-a usmjerile su banke prema domaćoj akumulaciji i leasingu, većinom opreme, što više govori u prilog proizvodnji, a manje potrošnji. Na ruku nam je išla i situacija s fondovima pa nam raste devizna štednja. U 2007. godini Erste banka je ostvarila dosad najbolje poslovne rezultate. Aktiva banke zabilježila je povećanje od 13,7 posto prema 2006., a potkraj 2007. godine iznosila je 40,38 milijardi kuna. Neto dobit banke iznosila je 599 milijuna kuna što je povećanje od 49 posto u odnosu na godinu prije. Najviše me veseli činjenica da smo, uza sve investicije u protekloj godini, a naše najveće investicije odnose se na razvoj zaposlenika i tehnologije, troškove poslovanja znatno smanjili.

• Prihodi od provizija i naknada u bankarstvu i dalje rastu brže od kamatnih prihoda. Zašto?
- Razlog je tome ograničeni rast kreditnog portfelja. HNB je svojim instrumentima ohladio tržište i potrošnju sveo na količinu domaće akumulacije. Banke su bile primorane otvoriti vlastite leasing kuće jer su banke koje nisu imale leasing kuće, ili ih nemaju, izgubile su ili gube tržišne pozicije. Takva nas je politika na leasing, na investicijske i mirovinske fondove i osiguranja čijom prodajom ostvarujemo prihode putem naknada. Sada je šalter banke postao dućan u kojemu se sve možete kupiti. Tendencija je u bankarstvu zaraditi na naknadama, pameti i sposobnostima prodaje i upravo to je novi izvor prihoda u bankarstvu, što se nekad zanemarivalo.

• Komitenti će reći da su zapravo ucijenjeni visokim naknadama banaka.
- Ako govorite o izlaznim naknadama, mi se s time nismo bavili. Izlazne naknade su loša varijanta u sklopu nekih kratkoročnih politika. Nismo to radili i nećemo. Ne gradimo odnos da jedan klijent mora imati jednu banku. Iskustvo mi je pokazalo da je dobro kada klijent ima dvije, tri banke jer je bitno da je on zadovoljan i da raspolaže sredstvima.

• Koje su neke nove niše razvoja bankarskog sektora?
- Nakon što je tržište najprije raspolagalo osnovnom paletom proizvoda - kredita i štednje, paleta se počela širiti i na druge proizvode, a trend se sada okreće prema cross sellingu i hibridnim proizvodima poput štedno-investicijskih, koji ujedinjuju osobine i štednje i ulaganja i slično, ili osiguranja i investicijskih fondova.

• Hrvatska je vrlo osjetljiva na globalnu krizu - mala, otvorena ekonomija s visokim deficitom platne bilance i ino dugom. Hoće li se, s usporavanjem rasta, usporiti investicije i krediti?
- Trenutačno najveći problemi koji guraju svijet prema krizi jesu recesija u SAD-u i, za Hrvatsku vjerojatno i važnije, visoka inflacija i u SAD-u i eurozoni. Visoka inflacija nikad nije ugodno okruženje za rast, i to će se osjetiti. Valja pretpostaviti da će visoke kamatne stope kojima se središnje banke koriste kako bi obuzdale inflaciju ipak malo usporiti rast.

• Ide li Hrvatska u ozbiljniju krizu ili je ovo prolazno 'naoblačenje'?
- Iako moramo reći da određenih problema ima, u ovim bi trenucima teško bilo stanje okarakterizirati kao ozbiljnu krizu s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo ipak još raste. Možda su se projekcije o realnom rastu malo snizile ali analitičari još ne predviđaju recesiju. Godina u kojoj smo nije jednostavna ali ne vidim potrebu za bilo kakvom nervozom ili velikim strahom. Sve ovisi o gospodarskoj politici i strategijama koje će se donijeti. Kad bi država, HNB i svi koji odgovorni uskladili politike, mislim da za Hrvatsku postoje dobra rješenja i ne bi trebalo biti panike.

• Hrvatski je vanjski dug već prešao 36 milijardi eura, čemu su pridonijele i banke. Svake godine dug se raste tri milijarde eura. Koliko se, prema vašoj procjeni, taj dug može povećavati?
- Valja istaknuti da banke više nisu uzrok zaduženja. Što se nas tiče, posljednje dvije godine smanjujemo zaduživanje u inozemstvu i zamjenjujemo ga domaćom pasivom odnosno domaćom štednjom. Mislim da stanje još nije kritično i da se teret duga, barem kad je riječ o stanovništvu i gospodarstvu, može podnijeti.

• Danas gotovo svaki klijent otplaćuje veće mjesečne rate kredita. Ima li opasnosti da se kreditni portfelj ‘pokvari’, da poraste broj onih koji obveze ne mogu vraćati? Kakvo je sada stanje?
- Iako strukturni pokazatelji pokazuju da je razina zaduženosti relativno visoka, te pokazatelje treba sagledati i u kontekstu razvoja financijskog sektora, s jedne strane, ali i činjenice malog broja loših plasmana i visoke urednosti naplate, s druge. Imajući sve te činjenice na umu, ipak smatram da se zaduženost ne može smatrati previsokom.

• Kakvi su vaši srednjoročni planovi ?
- Želimo tehnološki postati vodeća banka u Hrvatskoj i osim u klasične poslovnice uložiti u razvoj poslovanja putem interneta i mobilnih telefona. Nastavit ćemo raditi i na regionalnom pristupu kroz podršku prodaji, a pri analizi područja i rizika voditi računa o potrebama različitih regija u Hrvatskoj.

• Kako ste zadovoljni radom Braniteljskog fonda? Koliko je povučeno sredstava?
- Povučeno je vrlo malo sredstava, daleko ispod prognoza, što je dobro za same ulagače. To je rezultat dobro odrađene komunikacije te dobre suradnje između Vlade i banke.

• Planirate li akvizicije? Pregovarate li s nekom od banaka?
- Ako se ukaže mogućnost, pokušat ćemo ih iskoristiti. Ne pregovaramo jer nitko još nije najavio prodaju.

• Neobično je da se nitko ne prodaje, pogotovo zato što se male banke žale na otežane uvjete u odnosu na velike.
- Nama nije zanimljivo kupiti malu banku jer nam je jednostavnije i jeftinije otvoriti novu poslovnicu, zaposliti 12 do 20 ljudi i pokriti jedno područje, nego kupiti lokalnu banku u kojoj je zaposleno 150 ljudi od kojih je 70 posto višak. Zanimljive su nam srednje banke.

• Koje su vam srednje banke potencijalna meta?
- Banke koje imaju strane vlasnike i uskoro bi mogle izaći s tržišta jer idu prema Istoku gdje se više zarađuje, a mi želimo kupiti njihov postotak na tržištu. Neke od postojećih pet, šest banaka sigurno će biti na prodaju.