Vlada državnim tvrtkama dala 10 dana za sređivanje likvidnosti

Iako se očekivalo sjednica Vlade nije počela raspravom o aktualnostima uvezi s HEP-om i potpredsjednikom Damirom Polančecom. Razgovaralo se o provedbi proturecesijskih mjera.

U raspravi o poduzimanju mjera za poboljšanje likvidnosti trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, zaključeno je da dio društava koji nije dostavio detaljan plan aktivnosti za poboljšanje likvidnosti ima dodatni rok od 10 dana. Nakon toga Vlada će predložiti postupak smjene članova nadzornih odbora koji u tim društvima zastupaju državu. To su između ostalih HEP, HAC, HŽ, Hrvatske ceste i Vjesnik.Kako je na početku sjednice izvijestila premijerka Jadranka Kosor, detaljnim planovima poboljšanja poslovanja Vlada je zadovoljna u Croatiaairlinesu, Hrvatskim poštama, Jadroliniji, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama i još nekim društvima.Podsjetimo, nedavno je smijenjen predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, što bi moglo biti uvod u smjenu čelnika državnih tvrtki kojima Vlada nije zadovoljna.Iako se špekuliralo da će biti riječi o "grešci u komunikacijskom kanalu" između Polančeca i Kosor koji, je navodno pao u njezinu nemilost zbog drastičnog povećanja cijena goriva na Ininim postajama, to je ili izglađeno ili tek slijedi.

Naime, Polančec je predsjednik Nadzornog odbora Ine i znao je novu cijenu goriva prije poskupljenja. Kosor mu je zamjerila to što ju nije obavijestio o namjerama Ine. Neki mediji objavili su kako ga je to pogodilo i da razmišlja o odlasku iz Vlade. Ostavši iznenađena poskupljenjem, premijerka Kosor razgovarala je i s vodstvom Ine. Neslužbeno se doznaje da ih je podsjetila na dug od 2 milijarde kuna prema državi i zatražila smanjenje cijena Ine. Također je osnovala povjerenstvo koje će pregledati poslovanje Ine i izračun cijene goriva.No, Ina je i tu uzvratila objavivši popis svojih dužnika. Najveći dužnici su joj državne tvrtke Plinacro s dugom od 413 milijuna kuna, Petrokemija Kutina s 268 milijuna, Hrvatska elektroprivreda s 265 milijuna te Hrvatske željeznice s 95 milijuna kuna. Ukupno je to više od milijarde kuna. Poskupljenje goriva izazvalo je drugo premijerkino prozivanje vodstva Ine u samo dva tjedna. Podsjetimo, prvo je bilo nakon Inina povećanja cijene zbog povećanja PDV-a sa 22 na 23%. Tada je Ina nakon četiri dana vratila cijene.

Hoće li i sada "poslušati" glas premijerke, vidjet će se 1. rujna kada može uslijediti nova dvotjedna korekcija cijene.Jedni smatraju da miješanje Vlade u rad Ine, koja je privatna tvrtka (Vlada ima 44% vlasništva), šteti njezinu poslovanju. Drže nedopustivim određivanje cijena goriva jer time Vlada krši Zakon o tržištu nafte prema kojem se cijene utvrđuju prema tržišnim uvjetima. Istodobno, drugi sumnjaju u Vladino iznenađenje visokim cijenama jer se više novca slijeva u ionako pretanak državni proračun i smatraju to još jednim građanskim punjenjem državne blagajne. Znakovito bi moglo biti i nereagiranje Ministarstva gospodarstva na nove visoke cijene. Naime, Ina je dužna u ponedjeljak prije korekcije cijena obavijestiti i to ministarstvo da bi ih ono potvrdilo. Kako se ono nije bunilo, cijene su otišle u nebo. (www.hrt.hr)