Vlada najavila kraj ekstra-profita banaka i smanjenje kamata

Vlada je na svojim Facebook stranicama danas objavila okvirni program na 60 stranica koji pokriva osnovne ciljeve za mandat do 2015. godine.

Model i programi gospodarskog razvoja temelje se, kažu, na rastu BDP-a i zapošljavanju na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rastu  proizvodnje i konkurentnosti, novoj industrijalizaciji, izvozu i domaćoj potražnji, održivom rastu proračunskih prihoda uz dovođenje u red rashoda (posebno troškova javne uprave, subvencija, materijalnih troškova), snažnom ulaganju u znanje i obrazovanje, uklanjanju korupcije iz svih tijela javne vlasti i uspostavi djelotvornoga i pravednoga pravosuđa kao i učinkovite javne uprave te odgovornog upravljanja državnom imovinom.

Vlada se dotakla i reforme poreznog sustava, zaštite radničkih prava, unapređenja mirovinskog sustava te usklađivanje osnovnih poluga razvoja, kao što su energetika, prometna infrastruktura, zaštita okoliša, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s učinkovitim korištenjem fondova EU-a koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju u tim područjima.

Cilj Vlade je do kraja mandata postupno povećavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. kretala na razini od oko 5 posto. U istom razdoblju namjeravaju znatno smanjiti stopu nezaposlenosti. Zatim, u srednjem i dužem roku stabilizirati gospodarski rast, povećati konkurentnost gospodarstva te otvoriti prostor za kreiranje novih industrijskih proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti. Krajnji učinak mjerit će se, kažu, povećanjem proizvodnje i BDP-a, izvoza i zaposlenosti.

- Vlada će svim raspoloživim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem povećanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanja barem 50 posto industrijske proizvodnje prema izvozu- stoji u programu.

Najavljeno je zakonsko usklađivanje rokova plaćanja s regulativom EU, hitna primjena rješenja iz novog ovršnog zakona te jačanje mehanizama za provedbu multilateralnih kompenzacija. U nesolventnim tvrtkama, u kojima obveze već dulje nadmašuju vrijednost imovine, pokrenut će se stečaj po skraćenom postupku, a vlasnicima onemogućiti osnivanje tvrtki dok se ne riješe status i dubioze postojećih. 

Zakonom će se onemogućiti da se imovina i druge vrijednosti prenose na nova poduzeća, a da obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima, koje se nikad neće podmiriti ostanu na poduzećima istog vlasnika koja su pred stečajem. Vlada se dotakla i poreznih olakšica, smanjenja doprinosa na plaće, olakšica za reinvestiranu dobit, izravnih poticaja pri novom zapošljavanju, ali i smanjenja kamata na kredite poduzetničkom sektoru.

- Utjecat ćemo na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu i izbjegavanje spekulacija i stvaranja ekstra-profita banaka na račun građana i poduzetničkog sektora. U tom smislu posebnu ulogu imat će jačanje HBOR-a, ali i korištenje povoljnih izvora financiranja poput fondova EU i jeftinijih kredita Svjetske banke, EIB-a ili EBRD-a - kažu u programu.

Navode kako je zemlji potrebna nova industrijska politika te su zbog toga sve mjere Vladine gospodarske politike sadržane u ovom programu posebno usmjerene na proizvodne i izvozno usmjerene poduzetničke projekte. Namjeravaju potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanje snažnijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike (potpore za istraživanje i razvoj, za implementaciju novih tehnologija, za zapošljavanje, za zaštitu okoliša, za stručno usavršavanje). Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te rasterećenja državnoga proračuna najavljuju u što kraćem roku razradu jasne politike razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te određivanje pravca daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene, metalne, petrokemije i prerade nafte, tekstilne industrije, drvne industrije, proizvodnje električne opreme, strojeva i uređaja te kemijske industrije.

Posebnu pozornost posvetit će, kažu, traženju rješenja za opstanak i očuvanje zaposlenosti u industrijama koje su u najtežem položaju poput tekstilne, kožarske i obućarske. Najvaljenja je gradnja hotela, novih elektrana, rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge (Krk-Rijeka-Zagreb), nove kapacitete Luke Rijeka te projekte navodnjavanja poljoprivrednih površina.

S obzirom na rok pripreme od jedne do dvije godine i rok realizacije od dvije do četiri godine, Vlada i druga državna tijela uključit će se u definiranje ciljeva, rokova i nositelja potrebnih investicijskih aktivnosti. Uspostavit će se vertikala odlučivanja s državne razine za projekte u vrijednosti više od 20 milijuna eura. Javno-privatno partnerstvo i koncesije poticat će se kao obavezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama, od obrazovanja do energetike. Najavljeno je u uspostavljanje tržišta stanova za najam na razini od 7 do 10 tisuća stanova, koristeći postojeći zastoj na tržištu nekretnina i model javnoprivatnoga partnerstva.

- Radi privlačenja ulagača iz inozemstva aktivno ćemo nastupati na investicijskom tržištu te maksimalno koristiti instrument gospodarske diplomacije- stoji u programu.