Vlada treba ulaziti u velike projekte s privatnim ulagačima

Put prema oporavku i rastu Novi val privatnih korporativnih investicija povećat će konkurentnost na otvorenom tržištu i pokrenuti nužnu modernizaciju.

Snažniji impuls oporavku i dugoročnom rastu mogu dati kućanstva i otvaranje novog ciklusa investicija privatnih poduzeća. Vlada zaposlenima mora smanjiti porezno opterećenje, a umirovljenicima postupno povećati mirovine.

piše dr. sc. Damir Novotny
Managing Partner T&MC Group
[email protected]

Statistički podaci o vrlo blagom rastu nacionalnog proizvoda u trećem tromjesečju ove godine nažalost se ne mogu protumačiti kao promjena trenda i početak dugoočekivanog oporavka hrvatske ekonomije. Usporavanje gospodarskih aktivnosti i slobodan pad BDP-a vjerojatno je zaustavljen, ekonomski se procesi stabiliziraju i uspostavlja se ravnoteža na nižoj razini ekonomskih aktivnosti i zaposlenosti.
Podaci o padu industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju zapravo govore o sezonskom porastu u trećem kvartalu i upozoravaju na to da je ekonomija još uvijek vrlo nestabilna. Fiskalna ekspanzija u 2009. i 2010. rezultirala je očekivanim, u ekonomskoj teoriji vrlo dobro istraženim negativnim učincima na domaću agregatnu potražnju (tzv. učinak crowding-out).

Slaba hrvatska ponuda Inozemna potražnja za hrvatskim proizvodima i uslugama vrlo je slaba ne samo zbog visokih cijena nego ponajprije zbog toga što Hrvatska nema što ponuditi. Osim turističkih usluga zbog dugoročnog zanemarivanja ulaganja u industrijskom sektoru ponuda hrvatskih poduzeća veoma je slaba i nekonkurentna na globaliziranom tržištu. Sa strane inozemne potražnje ne može se očekivati snažniji impuls za rast nacionalne ekonomije u kratkom roku. Investicije javnog sektora u infrastrukturne objekte koje Vlada uporno najavljuje, ako i budu realizirane, ne mogu potaknuti znatniji rast. Nastavak infrastrukturnih ulaganja javnim novcem a ne privatnim, osim otežane izvodljivosti, zbog visokih kapitalnih zahtjeva i vrlo niskoga multiplikacijskog učinka na održivi rast i zapošljavanje posve je neprihvatljiv. Jedini snažniji impuls oporavku i dugoročnom rastu mogu dati kućanstava i otvaranje novog ciklusa investicija privatnih poduzeća. Održavanje i povećavanje raspoloživih dohodaka kućanstava ekonomski i socijalno iznimno je važno. Vlada zaposlenima mora smanjiti porezno opterećenje, a umirovljenicima (ali ne i povlaštenim kategorijama) postupno povećati mirovine. Riječ je o dugoročnom procesu koji je zbog otvaranja perspektiva i povećavanja potrošačkog optimizma potrebno najaviti i započeti danas. Sektor kućanstva svoje dohotke može povećati isključivo novim zapošljavanjem i povratkom iz prijevremenog umirovljenja u sektor rada. Jedan od najzanimljivijih europskih trendova upravo je proces zapošljavanja mlađih umirovljenika.

Hrvatska kao Srednja Azija Ipak, za dinamičniji ekonomski rast potrebne su investicije, ali u sektoru privatnih poduzeća - domaćih i inozemnih - a ne državnih, odnosno javnih! Novi će val privatnih korporativnih investicija ne samo povećati konkurentnost domaće ekonomije na otvorenom tržištu nego pokrenuti nužnu modernizaciju. Vladine politike više su od 15 godina bile usmjerene na rast porezne presije i jačanje javnog sektora. Tako je pritisak fiskalnog na privatni sektor postao neizdrživ. Primanja zaposlenika u državnoj upravi i javnim poduzećima primjerice znatno su viša (o sigurnosti ne treba ni govoriti) nego u privatnim poduzećima. U razvijenim tržišnim ekonomijama, kakvu bi hrvatsko društvo barem deklarativno željelo izgraditi, situacija je suprotna. Prema stupnju dominacije javnog sektora hrvatska nacionalna ekonomija prije se može uspoređivati s nekim srednjoazijskim ekonomijama nego sa suvremenim europskim gospodarstvima. Dugogodišnji zastoj u privatizaciji odražava politički stav o tome kako bi bilo bolje zadržati državnu ekonomsku strukturu. Vladine politike podupiru populističke ideje o zadržavanju sadašnje političke dominacije u velikim javnim korporacijama. Hrvatska ulazi u punopravno članstvo EU, dakle u jedinstveno razvijeno tržište u kojem se natječu velike (često javno-privatne) korporacije i iznimno vitalne privatne kompanije. Hrvatska državna poduzeća ili poduzeća koja su snažno povezana s javnim narudžbama na takvom tržištu ne mogu biti dovoljno konkurentna. Vlada je dosad poduzela vrlo malo u tržišnoj transformaciji javnih poduzeća i još manje u jačanju privatnih kompanija koje se mogu natjecati s međunarodnim konkurentima. U tom smislu mogu se tumačiti i snažni pritisci na Vladu prema zatvaranju tržišta i porast ekonomskog nacionalizma. Vladine politike moraju biti usmjerene zapravo u suprotnom smjeru: daljnjem otvaranju i jačanju tržišnih institucija, ali i nastavku privatizacije. Vlada treba kreirati instrumente fiskalnog poticanja (domaćih i stranih) privatnih investicija, ali i s privatnim ulagačima ulaziti u velike projekte. To je put prema oporavku i ekonomskom rastu.