Vlada ukida štedno kreditne zadruge, a na tržište kapitala uvodi stroži nadzor

Od sljedeće godine više neće na tržištu poslovati štedno-kreditne zadruge, nego će se prijedlogom dvaju zakona, o štedno kreditnim unijama i bankama, one moći preoblikovati u štedne banke ili štedno-kreditne unije

    Prijedlogom tih dvaju zakon želimo stati na kraj lihvarenju i silnim ljudskim traumama do kojih je dolazilo tijekom  proteklih godina zbog toga što je to područje bili zakonski izuzetno nedefinirano, rekao je ministar financija Ivan Šuker, misleći pritom na traume ljudi koji su ostali bez svog novca u nekoj od štredno-kreditnih zadruga. Kreditne unije bit će, prema prijedlogu zakona, financijske institucije koje će činiti njezini članovi, fizičke osobe, osobe koje imaju poveznicu ili rade kod istog poslodavca, u istoj djelatnosti, pripadaju određenom zanimanju ili profesiji, te prebivaju na određenom području ili regiji.

Kreditna unija poslovat će isključivo samo s članovima, u smislu polaganja depozita ili dizanja kredita, i to isključivo u domaćoj valuti. Temeljni kapital određen je na 500 tisuća kuna i čini ga zadružni udjel. Izmjenom Zakona o bankama utvrđuje se novi oblik banaka, tzv. štednih banaka koje moraju imati najmanji temeljni kapital od osam milijuna kuna. Osnovane su iz razloga kako bi postojeće štedno-kreditne zadruge, koje su prerasle važeće normativne okvire, nastavile rast i razvoj. Te institucije, za razliku od poslovnih banaka, neće smjeti obavljati poslove leasinga, factoringa, trgovanja instrumentima tržišta novca i kapitala, obavljati platni promet s inozemstvom, upravljati mirovinskim i investicijskim fondovima te imati savjetničku ulogu.

One bi  trebale omogućiti brži i lakši pristup financijskim uslugama za male i srednje poduzetnike. Nad obje institucije nadzor će imati HNB. Od sljedeće godine važeći postaje i novi zakon o tržištu vrijednosnih papira. Najzanimljiviji dio vezan je uz područje nadzora. Tako su strožije kazna predviđene za osobe koje zabranjeno koriste povlaštene informacije s namjerom da steknu ili otuđe vrijednosni papir za svoj račun ili za račun treće osobe, da ih učine dostupnima trećim osobama, ili za osobe koje preporuče ili nagovaraju  treće osobe na trgovanje vrijednosnim papirima na koje se odnose povlaštene informacije, zatim za brokere ili investicijske savjetnike koji raspolažu takvim informacijama, a  koji bi prodali, kupili ili potaknuti kupnju ili prodaju toga vrijednosnog papira za svoj račun ili za račun druge fizičke ili pravne osobe.

Također i za članove Uprave, NO-a i zaposlenike ovlaštenih društava koji odaju povlaštene informacije. Zabranjeno će biti i manipuliranje tržištem, odnosno poduzimanje radnji od strane bilo koje fizičke ili pravne osobe, koji kod drugih sudionika na tržištu VP-a stvaraju ili žele stvoriti pogrešnu ili obmanjujuću sliku o ponudi ili potražnji, cijeni ili prometu, jednoga ili više VP-a, odnosno izdavatelju jednoga ili više vrijednosih papira. Kazne su u oba slučaja - neovlaštenog korištenja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem širenjem neistinitih informacija - predviđene u iznosu od 300 ili 500 dnevnih dohodaka, a u težim slučajevima predviđene su i kazne zatvorom u trajanju  od tri do pet godina.

Predloženim zakonom odvaja se članstvo od dioničarstva burze. Nijedan dioničar neće smjeti imati više od 10 posto udjela u kapitalu ili glasačkim pravima burze, a dioničari burze koji nisu brokerska društva ili banke neće moći imati više od 50 posto udjela.  U opravdanim slučajevima Agencija može odobriti povećanje udjela iznad 10 posto. Temeljni kapital burze povećava se s milijun na 40 milijuna kuna. Od sljedeće godine na domaćoj će se burzi omogućiti i trgovanje financijskim izvedenicama, derivatima. (Lidija Kiseljak)