Vlada: Ukupni potencijal pomoći tvrtkama 16 milijardi kuna

Prve aukcije za kredite i jamstva kreću već 16. veljače. Do tada bi i poduzetnici i banke trebali biti spremni za financiranje projekata. - Za kredite i jamstva mogu aplicirati sve tvrtke koje do 1. srpnja 2008. godine nisu imale teškoća s poslovanjem i one koje imaju regulirane sve obveze prema državi - pojasnila je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj sjednici Vlade.

Vlada poduzećima uskače s dva paketa pomoći. U prvome su paketu dva modela, kreditni i jamstveni. U kreditnome će modelu HNB snižavanjem obvezne pričuve bankama osloboditi 3 milijarde kuna od kojih će dvije milijarde proslijediti HBOR-u, a milijardu će zadržati za sebe. Kako je 'formula' raspodjele sredstava između HBOR-a i banaka: 30:70 posto, to znači da bi uz HBOR-ove dvije milijarde kuna banke mogle iskreditirati još četiri, što znači da je ukupni kreditni potencijal oko 6 milijardi kuna.

U dijelu jamstava država će pokrivati najmanje dvije milijarde kuna i još toliko banke. Prijašnjom je odlukom već navedeno da će država jamčiti između 25 i 50 posto, što znači da je ukupni jamstveni potencijal države i banaka dodatnih 8 milijardi kuna. Drugi se paket odnosi na Fondove za gospodarsku suradnju u kojemu bi država i fondovi rizičnog kapitala sudjelovali s po milijardu kuna. - Nakon objave u Narodnim novinama raspisat će se javni poziv za sve koji se svojim kapitalom žele uključiti u taj način financiranja. Poziv će biti otvoren do 31. prosinca ove godine ili do iscrpljenja maksimalnog iznosa - kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.Dakle, ukupni je potencijal pomoći čak 16 milijardi kuna.

Pri tome je prvi paket namijenjen isključivo obrtnim sredstvima, dakle za pokriće likvidnosti dok su jamstva većim dijelom namijenjena investicijama (manjim dijelom obrtnim sredstvima i reprogramiranju dugova). No s obzirom na to da kredite država uvjetuje datumom (sve tvrtke do 1. srpnja 2008. morale su poslovati besprijekorno) i podmirenjem svih obveza prema državi, taj bi potencijal mogao iznositi znatno manje. Među ostalim i zato što je prilično minorizirana uloga HBOR-a koji će raspolagati samo s dvije milijarde kuna, a banke možda i s dvostruko više. U svakom slučaju, poduzeća se za kredite i jamstva trebaju obratiti svojoj poslovnoj banci, ne HBOR-u. Koliko će iznositi kamate još nije poznato. Bankari i Vlada još 'vijećaju' no visina će se kamata znati prije prve aukcije 16. veljače. (Gordana Gelenčer)