Vlasnici najcjenjenije diplome

Titula MBA nije rijetkost među hrvatskim menadžerima, ali nije jamstvo da će čim je steknu poslovno napredovati. Ističu kvalitetu znanja koje su stekli i visoku školarinu smatraju pametno uloženim novcem.

Piše Kata Pranić

Sve više menadžera uz diplomu hrvatskog fakulteta ima MBA. Zaposleni su u najvećim hrvatskim tvrtkama, pri zapošljavanju u stranim kompanijama koje posluju u našoj državi imaju prednost, a konkurentni su i na inozemnom tržištu rada. Istraživanje koje je prošle godine proveo portal MojPosao pokazalo je da je plaća vlasnika diplome MBA 45 posto veća od one visokoobrazovanih koji nemaju takvu diplomu. Školovanje je vlasnike diploma MBA stajalo od 15.000 do 25.000 eura, stekli su znanje koje im nisu dali fakulteti na kojima su diplomirali, a zauzeli su i dobre poslovne pozicije. Ipak, naglašavaju da nije sve u diplomi MBA, ona je samo dobra odskočna daska u karijeri. Do prije nekoliko godina naši menadžeri stizali su do nje višegodišnjim školovanjem po Europi, najčešće Engleskoj, ali danas i u Hrvatskoj ima škola u kojima se može steći posebna naobrazba u marketingu, financijama i poslovnoj strategiji.

Jedan je od vlasnika diplome MBA stečene na Sveučilištu u Liverpoolu Damir Vanđelić, zaposlen na nekoliko visokih pozicija: investicijski je direktor Adris grupe d.d., direktor Abilije d.o.o., direktor Adria Resortsa d.o.o. i predsjednik Nadzornog odbora Cromarisa d.d. Direktor Vanđelić smatra da je nužno obrazovati se cijeli život, što i pokazuje svojim primjerom. U Zagrebu je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i odslušao poslijediplomski studij i brojne seminare te položio stručne ispite za ovlaštenog inženjera i ovlaštenog voditelja projekta prema IMPA-inim standardima. Zatim se obrazovao na Sveučilištu Heriot-Watt u Edinburghu za menadžment proizvodnje piva. Nakon toga upisao je studij financija i marketinga i stekao diplomu MBA. U cjelokupno obrazovanje od osnovne škole nadalje uložio je 23 godine. Smatra da je studirati na poslovnoj školi na kojoj se stječe diploma MBA korisno onima s nekoliko godina radnog staža.

– Takvo školovanje pomoglo mi je zaokružiti znanje potrebno za razumijevanje i upravljanje svim segmentima tvrtkina poslovanja. Završetak MBA najčešće ne donosi automatski bolji status, ali uz veće znanje napredovanje je sigurnije. U traženju pak novih izazova na tržištu rada pruža prednost jer svjedoči o širem obrazovanju i zdravoj ambiciji da se u nekoliko godina napora uloženih u obrazovanje napreduje u karijeri. MBA se nije podudao s mojim dotadašnjim obrazovanjem, ali uvelike je proširio moje znanje – kaže Vanđelić kojeg je školarina za diplomu MBA stajala 20.000 eura, no troškove studiranja povećali su izdaci za putovanja, knjige...  Sabina Škrtić, direktorica Ljudskih resursa na HRT-u, nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Osijeku, smjer financija i menadžmenta, upisala je MBA na Henley Management Collegeu. Ostao joj je samo završni rad. 

– Stipendirao me poslodavac. Tad je školarina stajala 15.000 eura, zato sam upisivala stupanj po stupanj. Posjedujem Executive Certificate i Diploma in Management, a treći stupanj, koji je podrazumijevao titulu MBA, odslušala sam i položila ispite te stala na završnom radu. Razlog je moj tadašnji poslovni angažman u Adris grupi i intenzivne poslovne godine tijekom kojih nisam uspjela skupiti snage i koncentracije da napišem završni rad. Ipak, ostalo mi je znanje. Moram priznati da mi je MBA pružio posve novo znanje i u kombinaciji s poslovnim iskustvom, a ponajprije kad sam dobila priliku raditi na projektima poslovnog restrukturiranja, pokazao je zapravo svoju pravu snagu. MBA sam često definirala kao točku na 'i' jer u kombinaciji s radnim iskustvom, koje je ključno, osigurava duboko razumijevanje menadžmenta u cjelini. Henley Management College u Oxfordu uvijek je bio među prvih deset programa MBA u svijetu i imao je važnu ulogu u mojoj karijeri. U prilog tome govori i podatak da sam šest godina radila kao korporativna direktorica za ljudske resurse u Adris grupi prije nego što sam došla na HRT – kaže Sabina Škrtić, koja ima 14 godina radnog staža. 

Nenad Buljan, direktor Modus Meliora d.o.o. za poslovno savjetovanje, studij MBA završio je na IEDC-u – Poslovnoj školi Bled u Sloveniji. Školovanje je bilo podijeljeno u četiri modula tijekom jedne kalendarske godine: tri petotjedna i jedan trotjedni modul. Školovanje ga je stajalo 25.000 eura i oduzelo mu mnogo poslovnog i privatnog vremena, ali trud se isplatio.  – Razlika između studija na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu na kojem sam diplomirao i MBA vrlo je velika. U vrijeme mog studiranja na ETF-u nije bilo nijednog kolegija o poslovnom upravljanju, a na studiju MBA susreo sam se s nizom novih poslovnih koncepata. Nakon završetka otvorile su mi se mnoge nove opcije, uključujući posao člana Uprave u Holcimu, velikoj internacionalnoj kompaniji – kaže Nenad Buljan, vlasnik tvrtke čija je temeljna djelatnost poslovno savjetovanje, posebno malih i srednjih poduzetnika.  Ana Jergović svoju je diplomu MBA stekla na Cotrugli Business Schoolu u Zagrebu, jedinoj poslovnoj školi s međunarodno akreditiranim programima MBA u Hrvatskoj.

– Način na koji su programi MBA koncipirani pruža mogućnost da se naučeno odmah primijeni u praksi. U skladu s time napredak se vrlo brzo osjeti i može se mjeriti iz modula u modul. Ukupan rezultat pohađanja programa MBA uz veliko je stečeno poslovno znanje i nova komponenta osobnog razvoja. Iako je studij koji sam završila bio internacionalan, germanistika i talijanistika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nedostajala mi je poslovna naobrazba. MBA mi je dao pravi okvir za razumijevanje funkcioniranja poslovnog svijeta, i to bolje nego što bi to učinio studij ekonomije. Fascinantno je učiti od svjetski uglednih predavača i u društvu menadžera iz najboljih kompanija iz cijele regije. Uz mogućnost brzog prilagođavanja zbivanjima u poslovnom svijetu pruža se i mnogo poslovnih prilika – objasnila je Ana Jergović, odgovorna za marketing i komunikaciju Cotrugli Business Schoola u regiji: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji i Rumunjskoj.