Voda nam je zadnjim rebalansom proračuna već došla do nosa

Vlada će doći do trenutka istine pri donošenju proračuna za 2010. godinu. Tada će o ispravnosti njenih poteza svoje nedvosmisleno mišljenje dati međunarodni kreditori.

Razgovarala Manuela Tašler

Netom nakon što je Sabor u petak prihvatio i treći ovogodišnji rebalans proračuna, kao i paket zakona koji će proračunu donijeti nove prihode, Hrvatska udruga poslodavaca oglasila se priopćenjem u kojem je iznijela svoja stajališta o aktivnostima izvršne vlasti u krizno vrijeme. Poslodavci su konstatirali da rebalans nije doprinos zaokretu u ekonomskoj politici te da se njime lošu situaciju pokušava riješiti lošim rješenjima. Premda je sigurno da sabornici ne bi postupili ni za mrvicu drugačije da su se poslodavci oglasili ranije, ipak ostaje dojam da bi stajališta poslodavaca dobila na težini da su javno objavljena prije, a ne poslije glasovanja u Saboru.

• Stječe se dojam da su poslodavci u razdoblju donošenja novih propisa i rebalansa proračuna dosta povlađivački nastupili prema premijerki, barem što se tiče obećanja o nedizanju cijena. No, priopćenje Udruge poslodavaca odaslano prošlog petka to je ipak demantiralo?
 - Da. Razlog je to što je premijerka prvo obećavala oštar i bolan rez, a on se na kraju nije dogodio. Očekivali smo znatnije smanjenje rashoda proračuna jer već godinama upozoravamo na preveliku javnu potrošnju. Umjesto toga dogodila su se povećanja raznih poreza. Sve u svemu, teško da možemo biti zadovoljni zadnjim rebalansom.   

• Što su to poslodavci konkretno očekivali od rebalansa?
- Ono što smo i naveli u našem priopćenju: početkom ove godine plaće u javnom sektoru povećane su, pa je to povećanje ukinuto, potom se ništa važnije nije dogodilo u zdravstvenoj i mirovinskoj reformi, a ni u sektoru subvencija. Jedino su se ponešto smanjili materijalni rashodi, ali oni nisu ključ problema u Hrvatskoj.

• U pripremama ovog rebalansa proračuna u srpnju nije se ni spominjalo neko veće kresanje troškova, odmah se išlo na znatnije povećanje prihoda. Zašto ste sada iznenađeni?
- Prisjetite se nastupnoga govora nove premijerke, koji je išao baš u tom smjeru. Stoga o pitanju zašto se to promijenilo možemo samo nagađati.

• Što vi mislite?
- Mislim da su se promijenili odnosi unutar vladajuće koalicije.     

• U kojem pravcu?
- U pravcu jačanja HSS-a, pa je rezultat toga povećanje poreza.

• Mislite li da je vrijeme za prijevremene izbore?
- O tome će odlučiti većina u Saboru.

Kako se vama čini?
- S obzirom da je riječ o koalicijskoj vladi, vidjet ćemo dokad će to trajati. 
 
• Je li HUP uopće stavio pred premijerku taksativno pobrojane povlastice iz proračuna za koje mislite da ih treba ukinuti?
- Nije, nismo mi supstitucija Vladi. Vlada sama mora donijeti odluku što će i kako će, a to se jednostavno nije dogodilo.

•  Smatrate li da je u ovakvoj situaciji dobro vrijeme za veće reformske zahvate?
- Naravno da je, jer ovaj treći rebalans samo je kupovanje vremena na kraći rok. Ako ne bude ozbiljnih pomaka kada se bude radio proračun za 2010. godinu, onda jednostavno ne znam kako će sve to izgledati. Hrvatska može izgubiti od kreditnog rejtinga, pa nadalje...

• Što će HUP poduzeti da bi bio aktivnije uključen u donošenje proračuna za iduću godinu?
- Jedan smo od socijalnih partnera, postoji Gospodarsko-socijalno vijeće koje, međutim, slabo funkcionira zadnjih šest mjeseci. Već smo tražili da se napravi reforma i tog načina rada, ali vidjet ćemo što će donijeti jesen. Možemo sudjelovati samo u jednom civiliziranom dijalogu, ako ga bude. Ako ga ne bude, pak, onda će svaki poslodavac voditi računa samo o sebi i svom kapitalu, a to će onda imati vrlo loše posljedice na ukupno gospodarstvo.

• Zar poslodavci pojedinačno to već sada ne čine?
- Pa čine. Ali pokušavaju preko Udruge upozoriti na neke stvari koje je već odavno trebalo promijeniti.

• Na primjer?
- Primjerice, mislim i na poreznu reformu. Mi smo već 2006. godine, na Dan poduzetnika, predložili pojednostavljenje poreznog sustava, a umjesto toga dobili smo još kompliciraniji sustav. Predložili smo reformu tržišta rada, na zadnjem Danu poduzetnika ove godine govorili smo o neodrživosti ovako organizirane lokalne uprave... Ukratko, već godinama govorimo i upozoravamo, ali ništa se ne događa.

• I rezultat svega toga udarac je na profitne marže u gospodarstvu.
- Tako je. Jasno je da će profitabilnost ove godine, ukupna i pojedinačna, znatno pasti. Tim više što Vlada nastoji pronaći izlaz iz te situacije povećanjem stope poreza na dobit.

• Na izvjestan je način prebacivanje troška povećanja PDV-a na račun privrede već povećanje poreza na dobit.
- Jest, jer to direktno utječe na marže, koje iz mnogo razloga ne mogu rasti i naročito kod onih koji djeluju u konkurentskom okruženju.
 
• Prošli se tjedan premijerka sastala s tri skupine poduzetnika i svi su snažno klimali da će prevaliti povećanje PDV-a na račun svojih prihoda.
- Pa nisu baš složno, ali su u ovoj situaciji rekli da neće podizati cijene. Naravno, jedan od preduvjeta je bio da neki drugi troškovi padnu. To je isto tema o kojoj smo mnogo pričali - a tiče se neporeznih nameta - ali ni tu se nije ništa dogodilo.

• Pretpostavljam da su poslodavci ipak izvukli neko obećanje od premijerke da će dobiti nešto zauzvrat?
- Pa njezino je obećanje na početku bilo da će nešto učiniti, ali što točno to još ne znamo.

• Zar poslodavci nisu postavili konkretan zahtjev poput ‘Nećemo podizati cijene zbog rasta PDV-a, ali zauzvrat očekujemo to i to’?
- Tražili smo smanjenje neporeznih nameta, odmah i sad, jer oni direktno utječu na profitabilnost.

• I kakav je bio odgovor?
- Da ćemo to dobiti.

• I što bi to sad trebalo izrealizirati, koji su to neporezni nameti?
- Ima ih 250, ali među njima je desetak vrlo važnih, koji se direktno tiču nekih institucija, javnih poduzeća koja jednostavno prikupljaju novac... Ponavljam, nije naš posao da supstituiramo Vladu. Vlada ili nešto može i zna učiniti ili ne zna.

• Do koje mjere poslodavci mogu biti kooperativni u odnosu na Vladu?
- Samo utoliko da nam je stalo da ukupna makroekonomska stabilnost ne doživi potres, koji bi onda bio iznimno štetan za sve.
 
 • Imate li vi dojam da je premijerka svjesna dubine problema kad je u pitanju nelikvidnost?
- Na razini dojma mislim da je svjesna. No, drugo je pitanje ima li snage, volje i suglasnost drugih da to i promijeni.

• I opet dolazimo do odnosa u vladajućoj koaliciji. Dokad je održiva prema vašoj procjeni?
- Još uvijek nismo zaustavili krizu, a najgore što se može dogoditi je da idućeg proljeća, kad će se vjerojatno oporaviti tržišta Zapadne Europe i Amerike, shvatimo da se kod nas kriza i dalje produbljuje. A to se lako može dogoditi ako se ništa ne poduzme. Država mora prestati generirati nove dugove, što i dalje čini ovako velikim deficitom.

• Na to se nadovezuje sposobnost banaka u Hrvatskoj da prate gospodarstvo.
- Banke u Hrvatskoj ovise o monetarnoj i fiskalnoj politici. O monetarnoj jer im ograničava plasman, a o fiskalnoj zato što je država apsolutno najveći potrošač tih istih novih plasmana, i prema tome ostaje premalo za gospodarstvo. A gospodarstvo, osobito privatno, trebalo bi biti ključni generator razvoja, investicija i svega, a ne da je to javni sektor kao što je to slučaj sada.

• Vidimo da nema dovoljno političke volje za promjene u fiskalnoj politici, mislite li da je vrijeme da se promijeni monetarna politika?
- Ne, mislim da ima još mnogo prostora u fiskalnoj politici, monetarna ima jasno zacrtane ciljeve i veći je problem što te dvije politike nisu usklađene.

• Pa ipak, nije li situacija dovoljno goruća da se popuste ograničenja bankama u pogledu plasmana?
- Mislim da bi to bio put u katastrofu.
 
 Kako komentirate Inin potez da poveća cijene zbog višeg PDV-a u subotu, a odluku o vraćanju na prethodnu razinu objavi već u nedjelju?
- Pravi primjer tržišnog poslovanja!
 
• Kakve su vaše prognoze o rastu nezaposlenosti do kraja godine?
- Mislim da će se najesen dogoditi još jedan val rasta nezaposlenosti, kao posljedica završetka turističke sezone. Nadam se da neće biti prevelik kako se ne bi stvorio iznimno velik socijalni problem. Uostalom, u prvoj polovici godine bez posla je već ostalo negdje oko 30.000 ljudi i ne vidim da se o njima netko posebno brinuo.

• Polugodišnji izvještaji o poslovanju kompanija pokazuju iznimno visok pritisak na profitne marže. Što mislite da će pokazati kraj godine?
 - Da smo imali iznimno tešku godinu. Više me brinu perspektive za iduću, a to će dosta ovisiti i o tome kako će se planirati javna potrošnja.

• I u kojim će se uvjetima planirati. Ogorčenje zaposlenih kriznim porezom jako je visoko. Sindikalni čelnici imaju dobru priliku za izlazak na ulice.
- Nažalost, dio sindikata nije htio razgovarati o krizi do svibnja ove godine. Izgubili smo mjesece na jalove rasprave ‘kriza je-nije’. Iako je to bilo jasno već u zadnjem kvartalu prošle godine. Zahtjevi sindikata kontradiktorni su. Treba znati da većina sindikata djeluje u javnom sektoru i državnim poduzećima, oni su prema tome u konfliktu interesa, to je upravo sektor koji traži reforme, a to sindikalistima nije u interesu.

• Ima li već sada pritisaka od strane sindikata za povećanje plaća kako bi se kompenzirao krizni porez?
- Što se tiče privatnog sektora, moram reći da su sindikati vrlo racionalni, u većini kompanija razumiju situaciju i bore se da na neki način te kompanije dobiju podršku, da ne kažem pomoć.
 
 • Znači li to da imamo svjesno radništvo?
- Ono koje radi u privatnom sektoru da, ali u javnom sektoru apsolutno ne.

• Što ćemo napraviti s onima u javnom sektoru. Što bi bilo nužno?
- Jednostavno treba započeti ono što svi eufemistički zovemo reformom. Treba učiniti taj sektor efikasnim i produktivnim, kao u uspješnom djelu privatnog sektora. Vrč ide na vodu dok se ne razbije.

• Kada bi se vrč mogao razbiti?
- Već smo na rubu.

• Tko bi to stanje mogao okrenuti? Ima li GSV snage pokrenuti to pitanje?
- Ima, ali što se druge dvije strane tiče... to znači da naš posao nema smisla. U rujnu će biti jasnije ima li Vlada plan izlaska iz krize ili ne i je li održiv ili nije.

• Što ako se plan opet svede na potrebu 'držanja glave iznad vode'?
- Voda je došla do nosa i to je opasna situacija.

•  Još se mogu uvesti nove trošarine, još se može podići PDV...
- No to ne znači da se mogu dobiti veći prihodi. Sad već ipak dolazimo na teritorij spekulacije. Koalicija, dakle Vlada, doći će do trenutka istine pri donošenju proračuna za 2010. godinu, ne samo zbog toga što bi se to nama sviđalo ili ne, već postoje međunarodni kreditori, međunarodna financijska javnost koja će o tome dati nedvosmisleno mišljenje.

• A postoji i MMF. Kako se vama čini ta opcija?
- Volio bih čuti što MMF misli o tome svemu. Ne zagovaramo izravnu pomoć MMF-a, već da se MMF konzultira jesu li to potezi koji zemlju vode iz krize ili ne.

• Svi vidimo da to nisu antikrizni potezi. Zašto nam to treba reći i MMF?
- Zbog drugog mišljenja, koje bi trebalo biti prvo mišljenje.