Vrijeme je najveći luksuz

Imućni potrošači u cijelom svijetu slažu se da je vrijeme najveći luksuz koji si mogu priuštiti. Zaključak je to netom objavljene studije Centra za istraživanje potrošnje pri Konferencijskom odboru u New Yorku

Istraživači na čelu s Lynn Franco, direktoricom Centra za istraživanje potrošnje, ispitali su 1800 utjecajnih i najbogatijih potrošača u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu i Velikoj Britaniji."Potrošači imaju nevjerojatno slične stavove dok definiraju luksuz", navela je Lynn Franco i dodala da najveći dio bogatih potrošača (ukupno 44 posto) smatra da luksuz znači "imati dovoljno vremena da bi se napravilo što god se poželi i biti sposoban to si i priuštiti". Zaključila je stoga kako je bogatašima vrijeme najveći luksuz.

Ukupno 35 posto ispitanika doista smatra kako je vrijeme najveći luksuz, 25 posto ih je najvećim luksuzom proglasilo životno iskustvo, a na trećem mjestu luksuznih užitaka je udoban život, ljepota i kvaliteta, za što se opredijelilo 18 posto ispitanika. Iskustvo, sreća i zadovoljstvo, tvrdi četvrtina ispitanika, veći su luksuz nego materijalno bogatstvo. Jednaki broj njih smatra da luksuz znači da se ne treba brinuti za budućnost. Imućnim potrošačima u svijetu zajedničko je i to da vole putovati i upotrebljavati tehničke novotarije. Bez računala, interneta i mobitela, život bi bio teško zamisliv za 75 posto ispitanika, a 69 posto ih se rasterećuje putovanjima.  

Najpopularniji statusni simbol među imućnima u cijelom svijetu su originalne umjetnine, slike i skuplture (skuplja ih 31 posto ispitanika), slijede antikviteti i rijetki predmeti (na takav hobi troši 30 posto ispitanika), te vikendice i nekretnine u kojma se odmaraju (27 posto ispitanika voli trošiti na njih). Američki bogataši najviše vole trošiti na antikvitete i rijetke zbirke, a Talijanima je draže kupiti neko originalno umjetničko djelo. Talijanski bogataši ponajviše uživaju i u odmoru u svojim ladanjskim kućama. Među statusnim simbolima su i nakit i satovi (na to troši 24 posto ispitanika), skupocjeni glazbeni instrumenti (skuplja ih 22 posto bogataša) te zbirke najfinijih vinskih butelja i alkoholnih pića.

Trošenju na drago kamenje, satove, a i vina, najskloniji su Kinezi. Francuzi pak pokazuju najveću sklonost prema kupnji rijetkih glazbala. Od svjetskog prosjeka u poimanju luksuza odskaču jedino Japanci. U fotografiji, primjerice, uživa samo 30 posto bogatih Japanaca (svjetski je prosjek 59 posto), čitanju knjiga sklono je 35 posto Japanaca (svjetski je prosjek 58 posto), a slušajući glazbu vrijeme provodi tek 37 posto japanskih ispitanika (u svijetu je tak prosjek 56 posto).Premda snaga brenda ne znači nužno i da se radi o luksuznoj robi, mnogi bogati potrošači paze na brendove jer im i robna marka signalizira kvalitetu. Kupnja uglednog brenda važna je ponajprije Kinezima. Čak 46 posto ispitanih kineskih bogataša smatra da je luksuz definiran brendom.