Za bezbrižnu mirovinu građani se moraju pobrinuti sami

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima danas je u Novinarskom domu u Zagrebu održan Okrugli stol na temu 'Pogodnosti za poslodavce i zaposlenike – dobrovoljna mirovinska štednja'.

Cilj okruglog stola bio je informiranje javnosti o trećem stupu mirovinskog sustava i novim državnim poticajima u tom području. Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini oblik štednje u Hrvatskoj s dvije vrste državnih poticaja. Do srpnja ove godine dobrovoljna mirovinska štednja se stimulirala osobnom poreznom olakšicom za zaposlenike koji su sami uplaćivali treći stup mirovinskog osiguranja; dok su od sprnja ove godine uplate poslodavaca u dobrovoljni mirovinski fond do 500 kuna mjesečno porezno priznati izdatak, odnosno rashod. Ova promjena je olakšica za poslodavce i osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti.

Mirovinski fondovi su identificirali potrebu da informiraju javnost te podignu razinu uključenosti štediša u treći mirovinski stup. Štednja u trećem mirovinskom stupu se potiče i državnim poticajnim sredstvima, za koje se očekuje da će se uskoro smanjiti sa 25 posto od uplate u jednoj godini, do maksimalno 1.250 kuna, na 15 posto, do maksimalno 750 kuna. Andrea Kogej, iz Raiffeisen mirovinskih fondova, izjavila je da prema istraživanju samo 11 posto ljudi štedi u trećem mirovinskom stupu. Tijekom izlaganja i rasprave čuli smo mnoge izjave o neodrživosti prvog stupa mirovinskog osiguranja te potrebi građana da se sami pobrinu za bezbrižnu  mirovinu. Također, mnogi su su istaknuli promjenjivost poreznih opterećenja kao veliku boljku sustava, te da je stabilna fiskalna politika preduvjet za normalno poslovanje mirovinskih fondova.

Učinci ovih promjena u poticajima mogu biti različiti. – Novi poticaji uključuju poslodavce, element koji je nedostajao u razvoju trećeg stupa. Da su od početka poslodavci bili prisutni smatram da bi mnogo više ljudi sudjelovalo u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, izjavila je Veronika Šapina Pezelj, iz Croatia osiguranje mirovinskog društva. –Teško je reći koji će biti neto efekt novih poticaja. Vrlo bi se lako mogao značajno smanjiti broj pojedinaca koji sami uplaćuju, te se usporedno dogoditi da se broj poslodavaca koji će nagrađivati svoje radnike uplaćivanjem dobrovoljne mirovinske štednje značajno ne poveća, izjavio je Zoran Anušić, iz Svjetske banke. Ovakav razvoj događaja dodatno bi smanjio nove uplate mirovinske štednje u trećem stupu te ugrozio njegovu održivost. Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je da mirovinski fondovi imaju striktne uvjete mogućnosti ulaganja te 46 posto ukupnih ulaganja fondova otpada na državne obveznice. – Fondovi kupovinom obveznica većinom samo financiraju deficit države- izjavio je Kuštrak. Raspravi se priključio i Krešimir Sever, upozoravajući na stanje radnika koji su socijalno ugroženi, te im treći stup mirovinskog sustava ne može pomoći. – Ulijevanjem straha radnike se pokušava gurnuti u treći stup te im se govori da neće biti novca za redovne mirovine. Dok privatno dobrovoljno mirovinsko osiguranje može biti dobra opcija za neke, sigurno to nije za one koji su na minimalcu. Oni nemaju od kuda izdvojiti da sami uplaćuju, a sigurno to neće napraviti ni poslodavci koji ih drže na minimalcu, izjavio je Sever. Unatoč proklamiranju mirovinskih fondova da će dobrovoljna mirovinska štednja ostvariti veću socijalnu zbrinutost budućih umirovljenika, očito je da će za one socijalno najosjetljivije redovne mirovine ostati jedini izvor financiranja u starosti. (Zlatko Salahović)