|
Quaestus Private Equity Kapital prvi je u Hrvatskoj otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom, odnosno prvi registriran prema novom Zakonu o investicijskim fondovima. Odobrenje za rad dobio je početkom ovoga mjeseca. Quaestus, društvo za upravljanje fondom, javnosti je ipak zanimljiviji zato što je prvi takve vrste u nas ali i stoga što je jedan od direktora u tom društvu bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro.
Uz Škegru, tim od trojice ravnopravnih direktora čine Tomislav Matić i Željko Lukač.
Iako se domaći financijaši sjećaju Škegre kao jednog od najstručnijih političara na svom području devedesetih, kada je obavljao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra financija, ipak niti danas u privatnom biznisu nije ostao nezapažen.
Vodi venture fond, prvi registriran prema hrvatskom zakonu i jedini koji čine domaći ulagači, njih devet - Privredna banka Zagreb, Nexe grupa, Croatia osiguranje, M SAN grupa, Fima Holding, Institut građevinarstva Hrvatske, Dalekovod, Jamnica i Konstruktor inženjering. Planovi su Quaestusa, kao i svakog venture fonda - višestruki povrat uloženog, poput ‘home runa’ u bejzbolu. Za to treba jasno prepoznati projekt u koji će se novac uložiti, i to tek nakon što se razmotri njih nekoliko. O radu takvih fondova na razvijenom Zapadu i o njihovoj važnosti za gospodarski rast te poslovanju i planovima domaćeg venture fonda Quaestusa razgovarali smo s Borislavom Škegrom.
• Što je otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom, kako se financirate i u koje projekte ulažete novac?
- Otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom naziv je koji za tzv. private equity fondove ili venture capital fondove koristi novi hrvatski Zakon o investicijskim fondovima. Quaestus upravlja kapitalom koji je u fond stavilo devet hrvatskih kompanija, kvalificiranih investitora, koji osim svojih osnovnih djelatnosti manji dio svog potencijala ulažu i na taj način, tražeći diverzifikaciju i potencijalne sinergije.
Kapital ulažemo u svaki projekt koji zadovoljava unaprijed postavljene kriterije odnosa između prinosa i rizika, bilo da je riječ o posve novim tvrtkama poput Metroneta, partnerstvu sa strateškim ulagateljem, poput Tele2, ili o kompaniji u fazi restrukturiranja i novog rasta, poput Hospitalija trgovine. Za razliku od ostalih otvorenih inveticijskih ili mirovinskih fondova koji ulažu u manjinske pakete, mi ulažemo u većinske vlasničke udjele tvrtki. Rizik postoji, kao i kod svakog ulaganja, ali mi radimo s tuđim novcem i ne možemo ga ignorirati.
• Dosta ste vremena čekali na registraciju. Zašto?
- Trebalo nam je manje od pet mjeseci, što je primjeren rok za već postojeći fond koji se usklađuje s novim zakonom. Morate znati da HANFA odobrava i prospekt fonda i statut, da provjerava kompetentnost društva za upravljanje fondom, budući da je prema definiciji riječ o fondovima s velikim stupnjem rizika pri ulaganju. Osim toga, prebacivanje iz fonda u fond već učinjenih ulaganja u spomenute projekte nije tako jednostavan zadatak Đ brojne su tu pravne, računovodstvene i provedbene aktivnosti.
• Što se sada mijenja s vašim fondom nakon izmjene zakona u odnosu na pravila prema kojima ste dosad radili?
- Uvelike nam je olakšano poslovanje. Dosad smo radili na temelju ugovora s našim investitorima koji je opisivao sve bitne međusobne odnose, ali je isto tako generirao brojne proceduralne komplikacije Đ uvijek je riječ o stjecanju dionica ili udjela konzorcija od devet ulagatelja. Sada je taj konzorcij okupljen u jednu cjelinu Đ fond, što prije novog zakona nije bilo moguće.
U politici sam propovijedao tržišno gospodarstvo
• Koliko ste zadovoljni privatnim poslom, odnosno biste li se ikad vratili u politiku?
- Vrlo sam zadovoljan ovim poslom i ne namjeravam se vratiti u aktivnu politiku. Bilo je dosta. Uostalom, kakvom sam se to ja politikom bavio onih sedam godina? Propovijedao sam osnove tržišnog gospodarstva, provodio neke stabilizacijske programe, neke strukturne reforme i uvodio neke poreze bez kojih se ne može u EU...
• Jedini ste zasad na tržištu, očekujete li registraciju još takvih fondova u nas, odnosno registraciju prema hrvatskom zakonu?
- Bilo bi nam drago da se i drugi postojeći fondovi registriraju u skladu s hrvatskim Zakonom o investicijskim fondovima. Još važnije bi bilo vidjeti potpuno nove fondove.
• Koliko su razvijeni takvi fondovi na zapadnim tržištima?
- Vrlo su razvijeni. Ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su i nastali nakon Drugoga svjetskog rata, već sve više i u Europi. Ilustracije radi, jedna Finska, država veličinom slična Hrvatskoj, ima danas približno pedeset private equity fondova. Bitno je naglasiti da takvi fondovi omogućuju brži gospodarski rast Đ oni su kvalificirani za ulaganje u nove projekte, nove tehnologije, za ulazak u oštro konkurentsko okružje, za ulaganja u specijalnim situacijama, dakle upravo u sve što generira brži rast. To, s druge strane, nije uloga komercijalnih banaka ili ostalih investicijskih fondova. Oni se bave drugim, manje rizičnim oblicima ulaganja.
• Koliko tvrtki je sada unutar Quaestusa, kolikim novcem raspolažete, te koliko ste dosad imali ulaganja kao vlasnici ili suvlasnici, koliki ste novac uložili u te projekte i kakvi su rezultati?
- Devet uglednih hrvatskih kompanija dalo nam je na upravljanje 35 milijuna eura.
Dosad smo uložili u tri spomenute tvrtke, Tele 2, Metronet i Hospitalija trgovine, iznos od približno 12 milijuna eura. Rezultati su u skladu s našim očekivanjima.
• Kakva su ta očekivanja?
- Ona su formulirana u poslovnim planovima u pojedinim tvrtkama.
• Zašto ste se odlučili za telekomunikacije?
- Vrlo jednostavno Đ to je jedan od posljednjih sektora u kojima se ruši monopol. Monopoli donose više cijene uz lošije usluge. Mi nudimo niže cijene i kvalitetnije usluge kako bismo zadovoljili naše klijente i tako uvećali kapital koji su nam povjerili investitori.
• Jeste li odustali od Plive s Actavisom, odnosno što se događa u vezi s tim planom?
- Ušli smo u završni dio procesa zajedno s nepoznatim brojem takmaca. U vezi s preuzetim pravilima kojih se strogo pridržavamo ne mogu u ovom trenutku ništa drugo reći.
• Možete li primiti još ulagatelja osim trenutačnih devet? Ili je taj proces završio s osnivanjem fonda?
- U ovom fondu više ulagatelja ne možemo primiti, jer smo registrirani. No, planiramo osnovati i drugi fond, kada potrošimo sadašnji kapital od 35 milijuna eura. Tada ćemo ponovno trebati ulagače.
Vladina strategija - najbolji dokument
• Kako ocjenjujete najnoviji dokument Vlade o Strategiji razvitka?
- To je najbolji dokument te vrste napisan u nas. I prema onome što u njemu piše i što u njemu, namjerno, ne piše. Unaprijed čestitam budemo li ga se dosljedno držali.
• Što to ne piše?
- Ne piše tko bi trebao što proizvoditi, kome ‘prodati’ i po kojoj cijeni. Na žalost, mnogi kod nas i danas takve staljinističke petoljetke smatraju jedinim ‘pravim’ strategijama.
• Kako fondovi poput vaših obavljaju odabir tvrtki u koje će ulagati?
- Postoje brojne i različite strategije i stupnjevi sektorske, tipske ili regionalne specijalizacije. Od usko specijaliziranih, ponajprije u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, do ‘generalnih’. Zajednička im je crta vrlo jednostavna Đ biraju upravo one projekte koji će prema njihovom mišljenju donijeti najveću zaradu investitorima, naglašavam, najveću. U skladu s tim strukturirani su i bonusi društva za upravljanje fondovima. Uvijek je riječ o procjeni razumnog odnosa očekivanog prinosa i uočenih rizika konkretnog projekta.
Kako se ipak ulaže u nekoliko različitih projekata, a nikad samo u jedan, razumno je očekivati i neku diverzifikaciju rizika. Tako se eventualni lošiji povrat na jednom projektu više nego kompenzira u nekom drugom ili čak, iznimno, u nekom tzv. ‘home run’ projektu.
• Možete li to pojasniti?
- ‘Home run’ u bejzbolu znači bod dobiven optrčavanjem svih baza odjednom. U našem žargonu on označava izuzetno uspješno ulaganje koje višestruko vraća uloženi kapital. Bilo je slučajeva da se jedan dolar uložen danas nakon nekoliko godina vratio uvećan i više od tisuću puta.
• Koliki povrat očekujete od svog ulaganja, barem prema procjeni? Ili, koliki povrat ostvaruju postojeći venture fondovi u regiji?
- Naša je računica povrat od približno 20 posto godišnje. Toliki povrat ostvaruju i venture fondovi u regiji.
• Koliko se takvi fondovi zadržavaju u pojedinim tvrtkama, što također vrijedi i za vas i o čemu to ovisi?
- U pravilu oko pet godina, možda i deset, različito od projekta do projekta. S obzirom na to da mi u pravilu preuzimamo vlasničku kontrolu i aktivno upravljamo svojim kompanijama, to je vrijeme potrebno za novu kompaniju da naraste ili za postojeću da dovrši proces restrukturiranja.
* Kakva su iskustva takvih fondova vani u vezi s njihovom važnošću za rast gospodarstva?
- Neki vrlo ozbiljni ekonomisti tvrde da su upravo fondovi rizičnog kapitala zaslužni za američku gospodarsku supremaciju. U svakom slučaju, njihov razvitak koincidirao je s bržim rastom.
• Bi li se isto moglo dogoditi i u Hrvatskoj?
- Samo tako se i može dogoditi gospodarski rast u Hrvatskoj. No za to je potrebno barem dvadeset takvih fondova na domaćem tržištu.
• Koji su poznatiji slučajevi u inozemstvu - poznate tvrtke u koje su takvi fondovi ulagali?
- Microsoft, Intel, Google, E-Bay, FedEx, DEC ... Prije sto godina Nikola Tesla je, obraćajući se za financiranje projekata, svoje izume morao predstavljati izvjesnom Johnu Pierpontu Morganu. Danas je JP Morgan velika investicijska banka, a novi Tesle imaju i fondove rizičnog kapitala kao organizirani oblik spreman za takva ulaganja. Jer, ne uspijeva baš svaki projekt. Čak ni Teslin.
• Smatrate li da bi se mirovinskim fondovima u Hrvatskoj trebalo omogućiti ulaganje dijela portfelja u venture fondove?
- Sljedeći logičan razvojni korak bio bi zakonsko reguliranje mogućnosti da mirovinski fondovi jedan mali, naglašavam, vrlo mali dio potencijala usmjere i putem kvalificiranih private equity fondova. Upravo to je nakon 1979. godine dovelo do ekspanzije cijelog private equity tržišta u SAD-u, a time i do bržeg gospodarskog rasta. Ponavljam, u svakom slučaju samo kvalificirani ulagatelji mogu koristiti private equity strukturu.
• Tko sve može ulagati u takve fondove?
- Banke, osiguravajuća društva, industrijske kompanije, financijski posrednici i, u budućnosti, mirovinski fondovi.
• Kakvi su planovi, kamo planirate ulagati, u koje projekte i koja područja?
- U ona u kojima uočimo neiskorištene prilike. Razmatramo niz projekata, od zdravstva preko prometne infra - i suprastrukture do sportsko-rekreacijskih sadržaja.
• Ima li planova projekata JPP-a?
- Za sada ne.
• Ima li kod nas otpora prema takvim fondovima, s obzirom na to da je ipak riječ o rizičnom kapitalu?
- Ne vidim ih, upravo obratno, novi zakon ih potiče. Inače, svako ulaganje je rizično. Dva su pitanja bitna - jeste li toga svjesni i tko snosi posljedice za eventualni neuspjeh? Fondovi rizičnog kapitala posve su svjesni povezanih rizika, njima upravljaju profesionalci čiji je posao analiza i najcrnjih mogućih scenarija. Drugo, eventualne neuspjehe snose sami, ne mogu se obratiti za pomoć državi ili proračunu kako bi socijalizirali gubitke. Upravo su zato silno koristan medij u kojemu nastaje gospodarski rast.
|
