Za državne potpore svaki zaposleni u Hrvatskoj odvaja 5. 852 kuna
Prošla je godina bila karakteristična prema potporama za brodogradnju koje su dosegle 1,4 milijardi kuna. Čak 4,6 milijardi kuna dodjeljeno je posebnim sektorima i to ponajprije brodogradnji, prometu i turizmu
Taj je izdatak veći od prosječne neto plaće, a ukupno dodjeljene državne potpore u prošloj su godini rasle za 63 posto. Tako je država izdvojila 8,58 milijardi kuna i to najviše kroz jamstva (50,51 posto), zatim subvencije (27,87 posto), porezna oslobođenja, izuzeća, oprost poreza i doprinosa (17,17 posto) te povoljne zjamove (4,45 posto) dok se kroz udjele u vlasničkom kapitalu u 2006. nisu dodjeljivale potrpore. - Prošla je godina bila karakteristična prema potporama za brodogradnju koje su dosegle 1,4 milijardi kuna. Čak 4,6 milijardi kuna dodjeljeno je posebnim sektorima i to ponajprije brodogradnji, prometu i turizmu. Trend rasta sektoriskih potpora morao bi se postupno mijnejati, jer zemlje EU najviše potpora dodjeljuju za horizontalne ciljeve, sa svrhom jačanja konkurentnosti i efikasnosti gospodarstva u cjelini. Hrvatska je za njih izdvojila samo 1,07 milijardi kuna, odnosno 12,5 posto od ukupnih potpora- rekla je na konferenciji za medije Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Kroz horizontalne potpore najviše sredstava otišlo na potpore za zapošljavanje (334,5 milijuna kuna), zatim za malo i srednje poduzetništvo (244,9 milijuna kuna) te istraživanje i razvoj (138,8 milijuna kuna). U poljoprivredu i ribarstvo otišlo je 2,5 milijardi kuna, no te potpore nisu predmet kontrole AZTN jer je za te odluke nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Udio državnih potpora u BDP-u porastao je sa 1,11 posto u 2005. na 1,68 posto u prošloj godini, dok EU u 2005. imao udio državnih potpora u BDP na razini od 0,42 posto . - U slijedećoj godini očekujemo rast regionalnih i horizontalnih potpora koje potiče i Europska unija- izjavila je Spevec te dodala kako stanje vezano za državne potpore nije alarmatno jer su sličnu situaciju imale i nove zemlje članice prije ulaska u EU, no da se Hrvatska ne treba nadati članstvu dok ne riješi problem brodogradnje. (Bojana Božanić)