Za istraživanje i razvoj do 2020. izdvojit će se gotovo 3 mlrd. eura

Novac predviđen za inovacije i razvoj trebao bi pomoći 600 novoosnovanih tvrtki, obrazovati 25.000 studenata i 10.000 doktora znanosti. Novi fondovi omogućit će izgradnju ‘zajednica znanja i inovacija’ na područjima ICT-a, klimatskih promjena i održive energije.

Piše: Alana Riksheim za Karzen i Karzen
[email protected]
www.karzenikarzen.hr

U lipnju ove godine plan financiranja Okvirnog programa EU (EU Framework Programme) dobio je novo ime - ‘Horizon 2020’. Zvuči odvažno. Prema riječima povjerenice za istraživanje, inovacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn, ‘novo ime još je jedan korak u nastojanju da pokrenemo istraživanje i inovacije ondje gdje im je mjesto, u središtu nastajanja politike EU’. Međutim, može li se to postići samo promjenom imena? Treba reći da ‘Horizon 2020’ nije samo novo ime za jedan te isti, stari program EU. To je novi, integrirani sustav financiranja koji se sastoji od svih fondova za istraživanja i inovacije koje se trenutačno provode u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i tehnički razvoj, Okvirnog programa konkurentnosti i inovativnosti (CIP) i Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).

Uvjeti za rast
Čini se da lideri Europske komisije posvećuju veliku pozornost važnosti gospodarskog rasta koji se temelji na inovacijama, ne samo u teoriji nego i u praksi. Oni ne govore samo o prednostima istraživanja i financiranja inovativnosti nego su se prošlog tjedna obvezali da će u sklopu novoga, šestogodišnjeg paketa za EIT izdvojiti 2,8 milijardi eura. Budući da Europa trenutno doznačuje samo 300 milijuna eura za EIT, taj paket za razdoblje 2014. do 2020. doista je velik poticaj.

EIT-ova ‘Agenda strateških inovacija’, koja nudi mapu za buduće aktivnosti tog instituta, sadržava i mjere koje će, očekuje se, pomoći 600 novosnovanih tvrtki, obrazovati 25.000 studenata i 10.000 doktora znanosti s pomoću nastavnog plana i programa kojim se integriraju znanost i poduzetništvo. Novi će fondovi omogućiti EIT-u da izgradi tri ‘zajednice znanja i inovacija’ (ili KIC-ove) na područjima ICT-a, klimatskih promjena i održive energije i da razvije još šest područja do 2020. 

Eko, urbani, mobilni
Prva skupina KIC-ova, koju će Komisija utemeljiti 2014., odnosit će se na sljedeće teme: inovacija za zdrav život i aktivno starenje, održiva prehrana od polja do stola (Food4future) i sirovi materijali (s naglaskom na održivom istraživanju, ekstrakciji, procesuiranju, recikliranju i supstituciji). Idući val zajednica, planiran za 2018., usredotočit će se na proizvodnju dodane vrijednosti, ‘sigurnih pametnih društava’ (odnosno na rješavanje europskih sigurnosnih rupa razvojem ICT solucija) i urbanu mobilnost (isporučivanje zelenijih, inkluzivnijih, sigurnijih i pametnijih urbanih mobilnih sustava). Teme su odabrane na temelju mjerila koje je uspostavila Europska komisija nakon javnih konzultacija s inovatorskom zajednicom. Vrijedne su da ih se primijeti i u idućem bi desetljeću trebale biti poštapalice. Inovacije će se sigurno razvijati u drugim smjerovima. Međutim, usredotočivši se na te teme, Europska komisija signalizirala je na kojoj će politici inzistirati i sigurno će poduprijeti istraživanje i razvoj na tim područjima.