Za kompenzacije uz blokiran račun kazna do 100.000 kuna

Plaćanje prijebojem sudionici više nisu dužni evidentirati preko računa kod ovlaštene organizacije, što je jedna od značajnih novina Zakona o platnom prometu. Dosad se neprijavljivanje kompenzacije smatralo privrednim prijestupom

Piše: Ivan Idžojtić, urednik savjetnik u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

            Posebno je izražen u uvjetima nelikvidnosti od koje hrvatsko gospodarstvo u većoj ili manjoj mjeri pati već godinama. Prema Zakonu o obveznim odnosima novčana obveza prestaje plaćanjem dospjelog računa ali i ostalim načinima pod kojima se podrazumijeva prijeboj, promjena na strani vjerovnika i dužnika (zamjena ispunjenja), otpust duga, obnova, sjedinjenje, nemogućnost ispunjenja, protok vremena, otkaz i smrt. Prijeboj potraživanja koje se ima prema dužniku s onim što dužnik potražuje može se realizirati ako oba potraživanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće te ako su oba dospjela i utuživa.

Što sa zastarjelim potraživanjem

                  Osoba koja prebija dugovanje mora istodobno biti i vjerovnik i dužnik (uzajamnost), a potraživanja ne moraju biti vrijednosno identična. Iznos prijeboja jednak je nižem iznosu od iznosa njegovog potraživanja i njegove obveze. Samo iznimno mogući su prijeboji bez uzajamnosti tražbina, odnosno ako je riječ o ugovoru o ustupu (cesiji).

Potraživanja su istorodna ako glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i iste kakvoće, ali ne moraju potjecati iz iste pravne osnove. U pravilu se radi o novčanim tražbinama, a druge se rijetko ukidaju prijebojem. Potraživanja koja se prebijaju moraju biti dospjela. To znači da dužnik ne bi mogao s uspjehom istaknuti prigovor prebijanju ako bi vjerovnik prisilnim putem tražio naplatu svog dospjelog potraživanja.

Potraživanja moraju biti i utuživa. Neutuživo potraživanje može se ispuniti samo dobrovoljno. Primjerice, zastarjelo potraživanje koje postoji ali je neutuživo ne mora se kompenzirati. Odnosno, dug se može prebiti sa zastarjelim potraživanjem samo ako ono nije zastarjelo u trenutku kad su stečeni uvjeti za prijeboj. Međutim, o zastari sud ne vodi računa po službenoj dužnosti pa je moguće prebiti i potraživanje koje je bilo zastarjelo u trenutku ispunjenja uvjeta za prijeboj, ako dužnik nije istaknuo prigovor zastare.

Tražbine se moraju ‘sresti u dospijeću’

               Prijeboj ne nastaje čim se steknu navedeni uvjeti, nego jedna strana mora drugoj prijeboj, a nakon izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kad su stečeni uvjeti, točnije onda kad su se tražbine 'susrele u dospijeću'. Prema tome, izjava o prijeboju djeluje retroaktivno pa nikakvi događaji nastali od trenutka ispunjenja uvjeta do dana izjave ne stvaraju pravne učinke (npr. zatezne kamate i sl.). Izjavu može dati bilo koja strana, a eventualno protivljenje druge strane nevažno je.

Oblik izjave nije propisan pa se može dati i usmeno, ali je mora dati ovlaštena osoba. U praksi se gotovo isključivo koristi pisana izjava o prijeboju zbog niza prednosti u odnosu na usmenu izjavu, a posebno zbog lakšeg dokazivanja činjenica (da je prijeboj izjavljen, da su u tom trenutku ispunjeni traženi uvjeti, da je dug naplaćen prijebojem i sl.).

Budući da se interesi sudionika u prijeboju ne moraju nužno podudarati (interes je prebiti potraživanje neizvjesno u naplati), pri postojanju složenijih i trajnijih dužničko-vjerovničkih odnosa nastaje problem redoslijeda njihova zatvaranja. Međusobna potraživanja zatvaraju se redoslijedom koji su sudionici u prijeboju dogovorili. U slučaju da je dogovor izostao, zatvaraju se prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, odnosno redom koji odredi dužnik.

Kako je kod prijeboja svaki sudionik ujedno i dužnik, uračunavanje se realizira kronološkim redom nastanka dospijeća obveza za ispunjenje. Ako je dospijeće obveza nastalo istodobno, iznos prijeboja raspoređuje se najprije na one najmanje osigurane, a ako su podjednako osigurani, onda na obveze koje su dužniku najtegotnije. Ako su pak prema svemu obveze izjednačene, namiruju se redom kako su nastale. Za obveze koje osim glavnice sadrže kamate i troškove uračunava se ispunjenje tako što se najprije namiruju troškovi, zatim kamate i na kraju glavnica.

Ne smije biti nepodmirenih obveza

             Prijeboj ili kompenzacija spada u obračunsko plaćanje, odnosno namiru obveza i tražbina bez uporabe novca. Postojanje pokrića na računu nije preduvjet pravovaljanosti obračunskih plaćanja, ali poduzeće ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze.

 To znači da se ne traži postojanje pokrića sredstava na računu u iznosu prijebojem namirenih novčanih obveza, nego samo to da na dan formalno-pravnog nastanka prijeboja tvrtka nije insolventna po evidenciji ovlaštene organizacije za platni promet. Ako poslovni subjekt ipak zaključi prijeboj, unatoč evidentiranim nenamirenim obvezama, smatra se da su bez obzira na tu činjenicu ugovori pravovaljani i da je obveza namirena, tj. plaćanje nastalo samo protivno zakonu što čini prekršaj kažnjiv novčanom kaznom za sudionika-pravnu osobu od 10.000 do 100.000 kuna, a za odgovornu osobu od 1.000 do 10.000 kuna.

Obračunska plaćanja prijebojem sudionici nisu dužni evidentirati preko računa kod ovlaštene organizacije. To je jedna od značajnih novina sadašnjeg Zakona. Godinama je ova obveza postojala prema izričitoj odredbi (čl. 21.) prijašnjeg Zakona o platnom prometu i sankcionirana novčanom kaznom kao privredni prijestup. U važećem Zakonu o platnom prometu u zemlji obveza evidentiranja obračunskih plaćanja preko računa za redovno poslovanje uopće se ne navodi. To znači da poslovni subjekti obračunska plaćanja ne moraju evidentirati preko računa za redovno poslovanje, a ako ih evidentiraju to nije nezakonito.

Prijeboj može biti jednostrani (bilateralni) u kojemu su samo dva sudionika i višestruki (multilateralni, verižni) u kojemu su najmanje tri sudionika. Kod višestrukog (multilateralnog) prijeboja uvjet pravovaljanosti za sve sudionike jest da na dan kada se formalno-pravno smatra ugovor zaključenim nemaju blokiran račun za redovno poslovanje. U protivnome nastaje prekršaj po čl. 47. Zakona o platnom prometu u zemlji.

Porez isti kao i kod novčane naplate

                  Porezni učinci u pravilu ne ovise o naplati odnosno o plaćanju između ugovornih strana, pa su tako kod prijeboja isti kao i kad je riječ o gotovinskom plaćanju. Samo iznimno porezni učinci nastaju tek nakon realizirane naplati odnosno plaćanja, uključivo i prijebojem, a najznačajniji su kod PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobit.

Prijeboj ne utječe na dospijeće obveze PDV-a i pretporeza ni kod obveznika poreza na dobit, ni obveznika poreza na dohodak. Također, prijeboj tražbine nema izravni učinak na priznavanje prihoda, ali kao i bilo koji drugi oblik naplate, opravdava prijašnje priznavanje prihoda. Ako je pouzdana procjena sigurnosti naplate potraživanja, priznaje se prihod, ako nije pouzdana, prihod se privremeno ne priznaje, a ako je naplata potraživanja najprije procijenjena sigurnom i zbog toga se priznao prihod, a naknadno je nastupila nesigurnost, prihod se ne ispravlja, nego se priznaje rashod od vrijednosnih usklađenja potraživanja.

Analogno prihodima, rashod je smanjenje ekonomske snage koje nastaje kao posljedica smanjenja imovine ili povećanja obveza, što posredno korigira (smanjuje) kapital. Rashod se mjeri po fer vrijednosti plaćene naknade ili obveza, osim u djelu koji se vraća npr. PDV. Prijeboj obveze izravno ne utječe na priznavanje rashoda, ali prijeboj kao i bilo koji drugi oblik plaćanja, opravdava prijašnje ili buduće priznavanje rashoda.

Moguća je kompenzacija i s inozemnim partnerom

                  Godinama su prijeboji, uz cesije, asignacije i preuzimanja duga, kao oblici namirenja inozemnih tražbina i obveza, bili u suprotnosti s propisima o deviznom poslovanju. Samo iznimno obračunska plaćanja u transakcijama s inozemstvom bila su dopuštena, i to isključivo u slučajevima i na način predviđen tim propisima.

Tako je posebnom Odlukom o uvjetima uz koje domaće pravne osobe mogu izvršiti prijeboj dugovanja i potraživanja s inozemstvom bilo moguće dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke da se potraživanje iz inozemstva naplati prijebojem, uz uvjet da je nastupila nemogućnost ili znatno otežanje naplate iz inozemstva ili ako to priroda posla zahtijeva.

Danas, tj. od početka primjene Zakona o deviznom poslovanju, osigurana je potpuna liberalizacija tekućih plaćanja. To znači da više nema obveze podnošenja različitih izvješća iz domene devizne dokumentarne kontrole niti obveze pribavljanja odobrenja Hrvatske narodne banke za različite obračunske oblike namirenja inozemnih obveza i potraživanja pa tako niti kompenzaciju. Međutim i dalje je ostao uvjet da nema blokade računa za redovno poslovanje.