Za naknadu neimovinskih šteta 730 milijuna kuna godišnje

Više od 400 sudionika savjetovanja o medicinsko-pravnom okviru naknade neimovinske štete, koje su organizirali Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i Inženjerski biro Zagreb, a koje se održava ovaj utorak i srijedu u Opatiji, možda je najbolja potvrda koliko je to aktualna problematika.

Naime, u određivanju i naknadi neimovinske štete još uvijek je mahom u primjeni stara praksa, unatoč tome što je donesen ‘novi’ zakon 2005. godine, Zakon o obaveznim odnosima. - Osiguravatelji godišnje plaćaju oko 730 milijuna kuna odštete za naknadu neimovinskih šteta- istaknuo je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, i dodao kako svaki oštećeni treba imati pravo na odštetu, ali isto tako moraju postojati ujednačeni kriteriji, kako bi se izbjegle zloupotrebe.

Današnju situaciju u vrednovanju i utvrđivanju visine novčane naknade pri povredi prava na život i zdravlje karakterizira primjena Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koje je Vrhovni sud donio 2002.godine, dakle, u vrijeme stvarnog starog zakona. Zato jer je zakon iz 2005. promijenio koncept neimovinske štete, ali i zato jer je čak i europska praksa u tom području jako raznolika, sudionici skupa ističu kako treba postojati društveni konsenzus oko priznavanja prava na neimovinsku štetu. - Cilj je da potaknemo donošenje jedinstvenih tablica za utvrđivanje neimovinske štete- objasnio je Marijan Ćurković, predsjednik upravnog odbora HUO-a.

Dodao je da   bi se takvim uvođenjem reda u utvrđivanje neimovinske štete izbjegli nepotrebni sudski sporovi i ubrzali postupci naknade štete. Koliko bi takav proces izrade tablica mogao potrajati teško je reći, s obzirom na to da se je primjer u Belgiji, za donošenje tablica koje su općeprihvaćene bilo potrebno tri godine rada vrhunskih stručnjaka, a prve takve tablice su donesene još prije 15 godina. I laiku je jasno da je izuzetno teško utvrditi koliko ‘vrijedi’ gubitak nečije ruke, noge ili života člana obitelji, ali zajednička rasprava stručnjaka (osiguravaelja, sudaca, ali i sudskih medicinskih vještaka) svakako je dobar put prema budućem rješavanju takvih sporova izvan suda i na pravičan način. Upravo zbog toga organizatori su vrlo zadovoljni što je među sudionicima savjetovanja čak 150 sudaca. (T.B.)