Za otplatu inozemnoga duga potrebno 20 posto hrvatskog BDP-a

Do kraja ove godine u Hrvatskoj se očekuju znakovi blagog oporavka i to na temelju pozitivnih trendova koji će ovisiti o oporavku izvoza u EU i priljevima izravnih inozemnih ulaganja, kaže ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster.

No to nije razlog za veselje. Samo za vraćanje inozemnih obveza Hrvatska mora izdvojiti čak 20 posto BDP-a (koji bi ove godine mogao narasti pola posto). Da bi uspješno financirala i refinancirala te obveze Hrvatska, kaže, mora potaknuti brži gospodarski rast, snažnije privući izravna ulaganja (lani su bila na razini trećine ulaganja iz 2007.godine), ali i zadržati dobre makroekonomske pokazatelje kako bi u velikoj konkurenciji zemalja koje se na (uglavnom europskome) tržištu financiraju prodajom državnih obveznica, mogla naći kupca za vlastite obveznice. I to po što povoljnijoj cijeni. To znači da država mora imati kontrolu nad javnim financijama, prije svega nad deficitom državnog proračuna i visinom javnog duga, upozorava Mađarević Šujster.

Ono što je u Hrvatskoj donekle pozitivno, tvrdi, jest to što su otpuštanja zaposlenih vlasnici poduzeća koristili kao posljednju mjeru prilagodbe recesiji. Uglavnom su stradali nekvalificirani radnici, oni koji prvi puta traže posao kao i oni bez radnog iskustva. Na tržištu rada u veljači je porastao broj slobodnih radnih mjesta, no pitanje je, upozorava, jesu li to dugoročna i kvalitetna radna mjesta. No kaže da su vladine mjere ipak zaštitile one s najmanjim dohocima. Iako se oporavak nazire Mađarević Šujster upozorava kako bez smanjenja rashoda nema niti potencijalnog rasta koji je u Hrvatskoj oko 3,5 do 4 posto. Tek kada se smanje rashodi može se razmišljati o smanjenju porezne presije, posredno i povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ono što odmah treba napraviti stare su stvari: racionalizirati javnu administraciju, reformirati zdravstvo, mirovinski sustav i sustav socijalnih davanja, restrukturirati subvencije i potpore kao i parafiskalne namete.

Pokretanje pravih strukturnih reformi nije važno samo zbog fiskalne održivosti nego i za jačanje dugoročnih izgleda rasta koji su oslabili zbog krize. Program reformi mora obuhvatiti sve - od racionalizacije potrošnje, povećanja sudjelovanja radne snage na tržištu rada i jačanja višeg obrazovanja i inovacija, do rezanja birokracije i smanjenja troškova poslovanja, dodao je voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai. (Gordana Gelenčer)