Za razvoj biogenerike u Hrvatskoj treba samo nekoliko milijuna dolara

Lentigen u Hrvatskoj želi imati centar za europsko tržište jer su Hrvatskoj otvorena vrata Europske unije, ima kompetentne ljude koji se bave kliničkim istraživanjima te vrlo uspješnu povijest u farmaceutici

Razgovarala: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Američka kompanija Lentigen iz biotehnološkog sektora koja se bavi daljnjim istraživanjem svoje tehnologije, lentiviralnih vektora, najefikasnijeg načina za dostavljanje gena u stanicu mogla bi u Hrvatskoj osnovati podružnicu zamišljenu kao centar za europsko tržište. Osnivač i glavni izvršni direktor Lentigena, Boro Dropulić, Hrvat iz Australije koji trenutačno živi u SAD-u u intervjuu za Lider otkriva pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se njegova želja ostvarila.

Na prvu hrvatsko – američku konferenciju o ICT-u biotehnologijama i farmaceutskoj industriji koja se ovaj tjedan održava u Splitu u organizaciji tvrtke Medora Global Consultants doveo je i svojega investitora milijardera Davida Wetherella da zajedno istraže mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj. Dropulić ističe da je biotehnologija biznis koji će u idućih 50 godina vrijediti milijarde milijardi dolara i da Hrvatska svoju ekonomiju ne bi smjela temeljiti samo na turizmu koji nije dobra osnova za dugoročnu nezavisnost ekonomije jer zemlji ne osigurava temelje za optimalan rast potreban za uključivanje u međunarodnu ekonomiju te da Hrvatska svoje šanse za farmaceutiku i biogeneriku ne bi smjela propustiti.

• Koje su djelatnosti tvrtke Lentigen?
- To je biotehnološka tvrtka koju sam osnovao prije tri godine. U biotehnološkom sektoru ima različitih kompanija, neke su fokusirane na lijekove, neke na cjepiva, neke na antitijela, itd. Lentigen se bavi načinima dostave gena u stanicu. To radimo lentiviralnim vektorom, što je najefikasniji način da se gen stabilno dostavi u stanicu. Trenutačno radimo s kompanijom Darmacom, podružnicom tvrtke Termofisher, vrijednom devet milijardi dolara i zadatak nam je unaprijediti alat koji smo razvili, a koji je jako važan u istraživanjima. Dijelom se bavimo i terapijskim poslom, a riječ je o dugoročnom istraživanju za biogeneričku industriju za koju razvijamo cjepiva za gensku terapiju.

• Lentigen je velika ili mala kompanija?
- Trenutačno zapošljavamo 36 ljudi, a sjedište nam je u Baltimoreu kod Washingtona DC. Prema američkim mjerilima mi smo mala kompanija. To je moja druga kompanija, prvu VIRxSYS osnovao sam 1999. i vodio je do 2004., a ona je narasla do 50 zaposlenih.

• Kakvi su financijski pokazatelji Lentigena?
- Kao privatna kompanija nismo dužni otkrivati financijske pokazatelje pa ih nikada ne iznosimo. Ostvarujemo dobit, a to je neobično za biotehnološke kompanije koje zapravo rade istraživanje sa željom da dopru na tržište vrijedno stotine milijardi dolara. U fazi smo razvoja i na to tržište želimo dospjeti za nekoliko godina.

• Kakvi su vaši interesi u Hrvatskoj kad je riječ o biotehnološkom sektoru?
- Hrvatska ima jedinstvenu poziciju. Još nije članica Europske unije, ali je u procesu pridruživanja. Za kompanije poput Lentigena iznimno zainteresirane za biogeneričko i biofarmaceutsko tržište to je jako važno jer su Hrvatskoj zapravo skoro otvorena vrata tržišta Europske unije. Još ne znam detalje o mogućnostima suradnje, ali znam da Hrvatska ima kompetentnih ljudi koji se bave kliničkim istraživanjima te vrlo uspješnu povijest u farmaceutici. Hrvatskog sam podrijetla, pa se može reći da interes Lentigena ima i emocionalnu notu, ali zapravo došao sam istražiti poslovne mogućnosti u Hrvatskoj.

• Zašto mislite da Hrvatska ima mogućnosti u biogenerici i biofarmaciji?
- To pokušavam detaljnije istražiti, a na istraživanje me je motiviralo to što u Hrvatskoj ima jako puno ljudi obrazovanih u području farmaceutike. Pliva, sada dio Barr Pharmaceuticalsa dobro je poznata u SAD-u, a tu su još Veterina, Belupo i GlaxoSmithKline, medicinski instituti, Institut Ruđer Bošković te sveučilišta na kojima rade vrsni znanstvenici s kojima bismo voljeli surađivati. Postoji infrastruktura uspješnih kompanija i mozgova u znanstvenim institucijama.

• O čemu je riječ u ideji dovođenja Lentigena u Hrvatsku?
- Razmišljamo o gradnji proizvodnog pogona za europsko tržište. Ovdje postoji dovoljno talenta za takvo što i željeli bismo ostvariti suradnju s lokalnim kompanijama, što je jedan od važnijih razloga našeg dolaska u Split na konferenciju o novim tehnologijama. U Hrvatskoj također ima ljudi s izvrsnim vještinama i znanjem u kliničkim istraživanjima i htjeli bismo surađivati s izvrsnim znanstvenicima kao što su primjerice dr. Boris Labar i dr. Edo Vrdoljak. Postoje brojne mogućnosti i za Lentigen i za lokalnu zajednicu.

• Što hrvatska država, odnosno Vlada, mora učiniti da bi se vaša ideja ostvarila?
- Potrebna je spremnost na investiranje te bolje razumijevanje okolnosti ovoga sektora, posebno s pravnog i organizacijskog aspekta koje je potrebno uspostaviti da bi jedna takva kompanija mogla funkcionirati. Nisam dovoljno upoznat s načinom na koji to funkcionira u Hrvatskoj, za razliku od SAD-a gdje, recimo, možete kompaniju osnovati doslovno preko noći.

• Spomenuli ste investicije lokalne zajednice. Što to znači?
- Tražimo partnere, odnosno tražimo doprinos lokalne zajednice i zato razgovaramo s nekoliko mogućih partnera.

• Možemo li doznati s kime razgovarate?
- Ne bi bilo u redu da vam to sada kažem. Prerano je.

• Posluje li Lentigen već u Europi?
- U Europi nemamo proizvodnju. Preko tvrtke Darmacom na europskom tržištu prodajemo svoj proizvod Smart vector RNAi. Što se tiče moguće proizvodnje u Hrvatskoj, glavni nam je interes da proizvodimo alate za istraživanje. Čuo sam da je Vlada osnovala One stop shop, o kojem želim više doznati. Hrvatska je prednost to što je prelijepa zemlja i ako u njoj postoji povoljna poslovna okolina, mnogi poslovni ljudi htjet će doći sa svojim biznisima.

• Što Hrvatskoj, prema vašem mišljenju, nedostaje?
- Vjerojatno kritična masa menadžera visoke kvalitete i stručnjaka u segmentu poduzetništva, ljudi koji su osnovali mnogo kompanija i koji znaju kako ostvariti njihov rast i učiniti ih uspješnima. U SAD-u takvih je menadžera mnogo i čim se kompanija osnuje, može iskoristiti njihovu stručnost.

• Koliko često dolazite?
- Dugo nisam uopće dolazio, a sada dolazim dvaput na godinu. Rođen sam u Australiji, a moj se otac nakon pet desetljeća života tamo nedavno trajno preselio u Split.

• Htjeli biste Lentigen dovesti u Split?
- To nije nužno. Dolazak Lentigena u Hrvatsku mora zadovoljiti poslovne interese, a kada vam je poslovni interes primaran, to znači da lokaciju određuju poslovni razlozi, a ne osobni. Sve skupa mora imati poslovni smisao. Mogu vam odmah reći da nećemo dolaziti ovamo ne bude li to imalo poslovnog smisla i ne bude li služilo lokalnoj zajednici i kompaniji. Strateški i ekonomski razlozi su najvažniji. Osim pravnog okvira države zanima me i hrvatska politika ulaganja u istraživanje i razvoj.

• Koliko dugo ste spremni ustrajati na ideji dovođenja Lentigena u Hrvatsku, ako bude kakvih problema ili odugovlačenja?
- Nismo zacrtali nikakav rok. Na Medorinu konferenciju doveo sam svojega investitora Davida Wetherella. Nijednu ideju ne možete dugo zastupati ako ona nema smisla i ako ne postoji pozitivan odgovor na nju. Doveo sam Wetherella da zajedno izvidimo što je u Hrvatskoj moguće, a nakon konferencije moramo imati neki pozitivan odgovor na naše ideje. Moj investitor nije Hrvat niti podrijetlom, njemu to svakako mora imati poslovni smisao. On je izvrstan strateg i jako je pametan. Nije bogat bez razloga.

• Što bi za vas značio pozitivan odgovor?
- Ništa posebno, neki pozitivni pokazatelj da je našu ideju moguće provesti. Recimo, sastanak s nekim tko zastupa lokalni kapital ili s predstavnicima najvažnijih lokalnih kompanija.

• Lani je na jednoj konferenciji obećana izrada hrvatske strategije za biotehnologiju. Do danas nije napravljena, a trebala je biti jedna od tema ove konferencije. Bojite li se neispunjenih obećanja?
- Ako je to tako kao što kažete, mogu samo savjetovati da nije dobro kada ima puno pozitivne energije, puno obećanja, ali nema rezultata. U SAD-u kažemo da guma mora dotaknuti cestu inače automobil nikamo neće ići. Rezultat konferencije mora biti popis zadataka koji se onda moraju ispuniti u zadanom roku jer inače nećete nikada napraviti napredak i susjedi će vas preteći. Morate biti jako ozbiljni u ovom poslu jer, ako bude samo mnogo priče a malo djela, Hrvatska će ostati jako lijepo turističko odredište, a to nije dovoljno dobro za njezinu budućnost.

• Što očekujete nakon konferencije od predstavnika vlasti?
- Očekujem da ću moći doći ovamo i pravno osnovati kompaniju za dva dana ili recimo za tjedan dana. Šalim se. Očekujem da neću morati proći kroz višeslojnu birokraciju i mnoge formulare da osnujem tvrtku i da je One stop shop koji smo prije spominjali stvarnost.

• Što očekujete od procesa nalaženja lokacije za svoju kompaniju i dobivanja svih potrebnih dozvola za gradnju?
- To ni u SAD-u nije sasvim jednostavno, ali je relativno lako. Uspostava laboratorija uvijek mora proći proceduru lokalnih vlasti. I po tom pitanju Hrvatsku ćemo uspoređivati sa Zapadnom Europom, posebice Francuskom koja je pokazala veliku želju da Lentigen dođe, kao i Švicarskom.

• Koliko biste ljudi zaposlili u Hrvatskoj?
- U početku, oko 12 ljudi. Bili bismo mala operacija. Promatrali bismo mogućnosti za razvoj i mogućnosti za prodor na europsko tržište, a ovisno o tome kompanija bi imala mogućnosti za veliki rast. Svi žele dostaviti gen u stanicu, a mi imamo najefikasniji način da to učinimo. Ono što možemo u području terapijske medicine isto je važno jer s onime što znamo i možemo otvara nam se prilika da iz Hrvatske surađujemo s kompanijama u EU.

• Koliko treba uložiti u dolazak Lentigena u Hrvatsku?
- Možemo govoriti o jednoznamenkastoj brojci u milijunima dolara.

• Na tržištu se govori da je u posljednje vrijeme mnogo ljudi napustilo Plivu, kako to komentirate?
- Ne možete promatrati ljude kao zaposlenike Plive, Belupa ili bilo koje druge kompanije. Možemo govoriti samo o kritičnoj masi stručnog kadra u branši, što u privatnim kompanijama, što u institutima i na sveučilištima. Treba razvijati kompanije koje se mogu osloniti na tu radnu snagu. U Marylandu imamo pool zaposlenika kojima se Lentigen može koristiti i koji mogu doći raditi kod nas, a nakon nekoliko godina otići u drugu tvrtku i to samo stvara dodatnu vrijednost. Ti ljudi imaju snagu graditi lokalnu ekonomiju, a prelaskom iz kompanije u kompaniju samo dodatno podižu kvalitetu.

• Kakve bi mogućnosti Hrvatskoj otvorio dolazak Lentigena ili njemu slične tvrtke?
- To bi moglo motivirati druge kompanije da dođu, a što je još važnije, može dati ideje i poticaj na poduzetništvo lokalnim znanstvenicima koji mogu osnovati svoje tvrtke i ponuditi usluge. Dolazak jedne ili nekoliko kompanija stvara klimu u kojoj se tada lakše stvaraju nove kompanije. Da sam lokalni znanstvenik poduzetničkog duha i da mi je lako osnovati kompaniju počeo bih, kad bi neka strana kompanija došla u moje susjedstvo, razmišljati što mogu ponuditi toj kompaniji da ona tu uslugu ne bi morala tražiti izvan Hrvatske. Primjerice, u Hrvatskoj nitko ne radi oligonukleotidnu sintezu.

• Pribojavate li se da će razlike u hrvatskom i američkom mentalitetu negativno utjecati na vaše planove?
- Ako govorimo o razlikama u mentalitetu, mislim da nije riječ o kulturološkim razlikama. Potrebno je da se u Hrvatskoj stvori klima povjerenja u institucije. Morate moći vjerovati da je sustav pravedan i transparentan jer je tada lakše preuzeti rizik, a u biznisu je sve uvijek pitanje rizika. Morate moći vjerovati da vas neka osoba iz, recimo, nekog pravnog odjela neće nepotrebno sprječavati u poslovanju. Vlada mora omogućiti da sve institucije funkcioniraju.