Za regionalni razvoj EU će izdvajati 41 posto proračuna

- Vlada je u ponedjeljak poslala pojašnjenje svoga izvješća ranije poslanog u Bruxelles, dodavši da treba još malo strpljenja, ali i još puno rada nakon skorog potpisivanja pretpristupnog ugovora s EU - kazala je premijerka Jadranka Kosor u Šibeniku na otvaranju prve konferencije Dani regionalnog razvoja.

Bio je to njezin komentar na reakcije s neformalnog sastanka 27 ministara vanjskih poslova u Bruxellesu kada je zatraženo dodatno pojašnjenje. Premijerka je komentirala i sukob između HANFA-e i MOL-a rekavši da su između Mađarske i Hrvatske vrlo dobri odnosi i podizanje kaznene prijave HANFA-e protiv mađarskog MOL-a neće imati na njih utjecaja.
-Osobno sam zahvalna premijeru Orbanu na svemu što je učinio za Hrvatsku, ali HANFA je nezavisno tijelo i radi kao nezavisna institucija sukladno zakonu. Nezavisne institucije moraju djelovati svidjelo se to nekome ili ne - zaključila je premijerka.

Kosor je otvorila konferenciju Dani regionalnog razvoja koju je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, rekavši da se bez potrebe vode rasprave oko toga kojim je lokalnim samoupravama Vlada bliža s obzirom na to tko je na vlasti, iako oko nacionalnih pitanja, rekla je, nema podjela. Navela je primjer Primorsko-goranske županije, gdje HDZ nikad nije bio na vlasti, u kojoj je u dvije godine Vlada uložila 4,5 milijardi kuna.

Na otvaranju konferencije svi su govornici iskazali uvjerenje u ispravan put ulaska Hrvatske u EU, a premijerka je podsjetila da će se time otvoriti novo tržište za hrvatsko gospodarstvo gdje nas čeka pola milijardi ljudi, a u prve tri godine članstva iz EU Hrvatskoj će na raspolaganju biti 3,5 milijardi eura.

-Sad paralelno radimo na završetku pretpristupnih pregovora, što znači na zatvaranju preostalih poglavlja, od kojih su poglavlja 8 i 23 posebno teška, ali ništa se ne može dogoditi samo od sebe. Vlada je u proračunu za ovu godinu osigurala dvije milijarde kuna bez povećanja rashodovne strane u odnosu na lani. Ta će sredstva biti utrošena, između ostalog, na one koji će raditi na poslovima s EU te na referendum za EU i za popis stanovništva - rekla je.
U trenutku dok je to govorila dogodio se možda i najzanimljiviji trenutak tijekom otvaranja kada je Ivanka Polić iz mjesta Jezera u Šibensko-kninskoj županiji ustala i uzvikujući prekinula premijerkin govor.
-Hrvatska je suverena, nemate pravo na potpis, to je veleizdaja - uzvikivala je oko pola minute Polić.

No, Jadranka Kosor se nije dala smesti nego je paralelno s njom nastavila sa svojim govorom, a onda je Polić samoinicijativno izašla, nakon čega je legitimirana. Bila je to prilika da premijerka demonstrira demokratičnost ove Vlade i demokratsku atmosferu u Hrvatskoj rekavši da je i ovo dokaz da je Hrvatska demokratska zemlja. No, ponovila je da nema alternative ulasku Hrvatske u EU te da će naša zemlja postati 28. članica EU, čime će se vratiti tamo kamo pripada.

Friščić je na skupu kazao da nije vrijeme da ratnici kažu da su umorni jer Hrvatsku treba pripremiti za ulazak u EU. No, to ne znači da treba samo napadati Vladu i Sabor. Ako želimo živjeti u pravnoj državi u kojoj neće biti 1,5 milijuna sudskih parnica, gdje nećemo štititi hrvatsko gospodarstvo barijerama, moramo svi skupa učiniti više jer je Vlada za to stvorila pretpostavke.

O važnosti regionalnog razvitka govorio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić rekavši da je tendencija i u EU da se sredstva sve više izdvajaju za regionalni razvoj. Trenutno se izdvaja 37 posto sredstava iz EU proračuna, dok je to za poljoprivredu 46 posto, međutim, već u slijedećem financijskom razdoblju od 2014. do 2020. za regionalni razvoj će se izdvajati 41 posto, a za poljoprivredu 40 posto. Kad je u pitanju Hrvatska, podsjetio je da još postoje područja koja nisu provela natječaj za pretpristupne fondove EU, što je nedopustivo jer se na taj način ne može doći do sredstava iz EU fondova. Inače, Hrvatska će u tom sektoru ulagati više od 15 milijardi kuna godišnje, kako bi podigla ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva, najavivši novi projekt pod nazivom integralni razvoj lokalne zajednice koji će biti sufinanciran iz sredstava Europske banke.

Kad su pak u pitanju regije, odnosno reorganizacija države, Hrvatska sad ima tri statističke regije (Sjeverozapadnu, Jadransku i Panonsku Hrvatsku), ali su poželjne izmjene na tom planu kako bi Hrvatska povukla što više sredstava iz EU fondova, najmanje pet regija. U EU ih ima 271, a o reorganizaciji je za sada rano govoriti te će se konkretnije na tome raditi nakon izbora, ali to je proces koji će trajati. U početku bi to, objasnio je Pankretić na poslijepodnevnom briefingu s novinarima, bio tranzicijski period gdje bi ostale županije, a regije bi se formirale zbog povlačenja sredstava iz EU fondova, a kasnije bi one mogle eventualno postati i političko-teritorijalne jedinice.

Dani regionalnog razvoja traju dva dana, a sudionici će imati priliku posjetiti štandove regionalnih razvojnih agencija u Hrvatskoj, Delegacije EU te drugih institucija, a bit će organizirane i radionice o prekograničnoj suradnji. Kako je istaknuo Pankretić, ugodno je iznenađen interesom lokalnih vlasti jer gotovo da nema ni jedne lokalne samouprave u Hrvatskoj koja nije poslala na ovu konferenciju svoje predstavnike. Na otvaranju je bio nazočan i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić, šef Delegacije Europske komisije Paul van Doren i mnogi drugi. (Edis Felić)